Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
7. ISKAZ VRIJEDNOSTI POKAZATELJA METEOROLOŠKOG INDEKSA<br />
POŽARA<br />
Iz ranijih analiza o utjecaju vremenskih prilika na pojavu šumskih požara<br />
poznato je, da se putem svakodnevnih mjerenja određenih meteroloških<br />
elemenata dobiva kontinuitet prošlih i trenutačnih učinaka vremenskih prilika<br />
na stupanj suhoće šumskih gorivih materijala, a time i njihove zapaljivosti<br />
što se iskazuje putem klase meteorološkog indeksa požara (MIP). Na<br />
temelju pomenutih kompjutorskih podataka RSUP-a SR Hrvatske, u tablici<br />
6. dati su iskazi nastalih šumskih požara, reprezentiranih po meteorološkim<br />
stanicama za priobalni dio SR Hrvatske sa otocima, razvrstanih prema<br />
klasama i mjesecima njihova nastanka za 1986. godinu. U Tablici 7. dat je<br />
iskaz MlP-a nastalih požara i sagorjele površine u 1985. godini. Usporedbom<br />
ovih dviju tablica može se lako uočiti utjecaj vremenskih prilika na pojavu<br />
šumskih požara kroz karakteristike sinoptičke situacije u 1985. god. koja je<br />
uzrokovala dugo sušno razdoblje na Jadranu, u odnosu na sinoptičku situaciju<br />
tokom 1986. god. koja nije bila naročito povoljna za pojavu šumskih<br />
požara. Stoga je u tablici 7. vidljiv znatno veći ukupni broj šumskih požara<br />
uz znatan mjesečni pomak broja nastalih šumskih požara. Dok je ranijih<br />
godina po broju požara bio uglavnom kolovoz, u 1985. godini je mjesec u<br />
kome je bilo najviše požara bio listopad. Šumski požari u tom mjesecu su<br />
bili takvog intenziteta (žestine), da su neki od njih prerasli u katastrofalne<br />
razmjere .(Makarska, 13. 10. i Dubrovnik, 14. 10), što potvrđuju i klase opasnosti<br />
MlP-a u kojima su nastali. Nadalje, u 1986. znatno je manji broj šumskih<br />
požara nastalih u klasama velike i vrlo velike opsnosti u odnosu na 1985,<br />
sagorjela površina manja za skoro 8 puta, a prosjek sagorjele površine po<br />
jednom požaru iznosi 12 ha, što je za polovicu manje u odnosu na 1985. god.<br />
To je dokaz manjeg intenziteta (žestine) nastalih šumskih požara u 1986. godini<br />
u odnosu na prethodnu, pa ih je razumljivo bilo i lakše suzbijati.<br />
Šumski požari po klasama opasnosti MlP-a i mjesecima u 1986. godini za priobalni<br />
dio Jadrana s otocima*<br />
Tablica 6.<br />
Mjesec<br />
Klase<br />
opasnosti<br />
IV<br />
V<br />
VI<br />
VII<br />
VIII<br />
IX<br />
X<br />
o<br />
rt >N<br />
S 2<br />
O a<br />
a<br />
Sagorjelo<br />
površine<br />
u ha<br />
te<br />
Z 1 °<br />
0< 0.<br />
Vrlo mala<br />
Mala<br />
Umjerena<br />
Velika<br />
Vrlo velika<br />
2<br />
11<br />
3<br />
—<br />
—<br />
2<br />
1<br />
1<br />
—<br />
—<br />
3<br />
7<br />
3<br />
5<br />
15<br />
2<br />
—<br />
2<br />
4<br />
31<br />
39<br />
4<br />
3<br />
3<br />
30<br />
—<br />
3<br />
17<br />
7<br />
2<br />
24<br />
32<br />
61<br />
79<br />
1<br />
12<br />
16<br />
31<br />
40<br />
34.0<br />
116.3<br />
77.9<br />
389.0<br />
1.947.1<br />
17.0<br />
4.8<br />
2.4<br />
8.0<br />
24.6<br />
Ukupno<br />
16<br />
4<br />
13<br />
22<br />
76<br />
40<br />
27<br />
198<br />
100<br />
2.359.3<br />
12.0<br />
• Šumski požari s područja reprezentativnosti meteoroloških stanica<br />
33