Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Pri bazi starih, debelih hrastova, u šumi hrasta lužnjaka, opažali smo procese<br />
humifikacije kao i akumulacije humusa. Voda, koja se cijedi niz stablo, kad<br />
je kiša, — sadrži izvjesna hranjiva. Ta hranjiva potječu od algi, mahovina,<br />
periderme i epiderme hrastova. Tlo uz stablo, zaštićeno je od vjetra i sunca,<br />
pa je na taj način omogućena akumulacija i humifikacija humusa. Za spomenute<br />
procese, koje smo zapažali, potrebno je veliki broj godina (Maksimir, Lipovljani).<br />
Ne bi se mogli složiti sa tvrdnjama S žabo-a, koji tvrdi da je tlo kompleks<br />
diskontinuiranih mikro-staništa, koji se razlikuju fizikalno i kemijski, pa zato<br />
i mikrobiološki. Njih bi bilo na miiljjarde. Kad bi to sve bilo točno, onda bi<br />
dobili veliki broj rezultata sa našim direktnim metodama. To se međutim ne<br />
dešava, zato jer razlike, koje postoje, nisu signifikantne! Inače bi direktne metode<br />
bile odlične, kod svoje primjene. Kad se radi sa njima oscilacije broja<br />
i morfologije — postoje, ali ne toliko, koliko bi bilo za očekivati po Szabo-u!<br />
LITERATURA<br />
Garret S. D.: Soil Fungi and soil fertility. New York, 1963.<br />
Szabo I. M.: Microbial communities in a forest-Rendzina ecosystem, Budapest,<br />
1974.<br />
Mr. Miroslav So jal, đipl. inž.<br />
IZ ŠUMARSKOG <strong>LIST</strong>A 1932. GODINE<br />
Ing. Vladislav Beltram, Supetar-Brač<br />
Potreba reorganizacija šumarstva u Dalmaciji<br />
Mnogo se pažnje posvećuje u javnosti pitanju Krša, no skoro sve se rasprave<br />
ograničuju na samu tehniku rada pošumljavanja. ... (Međutim) ne dostaje ljudi<br />
i duha. Personalno pitanje Primorske banovine nalazi se u očajnom stanju,<br />
neprispodobivo gore nego prije rata. Kvalifikovanog šumarsko gosoblja ima jako<br />
malo, a čuvarsko osoblje predstavlja u stručnom pogledu upravo jedan apsurd.<br />
Do danas u Dalmaciji nitko nije upravljao općinskom šumom osim sjekire,<br />
kosora i koze. Krive su tome najviiše prilike čuvara šuma. Ti su bili prije rata<br />
ipak pristojno plaćeni, jer su općine financijalno mnogo bolje stajale nego u<br />
u današnje vrijeme. Lugari su jadnici sa 100 — 200 Din mjesečne plaće. Plaća<br />
od 600 Din predstavlja već maksimum i iznimku. Jasno je, da za tu plaću lugar,<br />
koji je u većini slučajeva ujedno i poljar, ne može da vrši savjesno svoju službu,<br />
pogotovo ne šumarsku, jer traži općina od njega, da bude u prvom redu<br />
poljar. . . . Sta vrijedi 17 ovakovih općinskih lugara Bračkog sreza, kojima su<br />
srezovi razdijeljeni prema granicama općina, kad bi ih bilo dovoljno 7, dobro<br />
plaćenih i sa podjelom čuvarsfcih srezova prema terenu bez obzira na općinske<br />
granice;<br />
Lugare treba napraviti nezavisnima spram općine i naroda i osigurati im<br />
položaj. To se da postići, ako postanu državni ili; banovinski službenici sa ne<br />
manje od 1000 Din mjesečne plate. Zašto da lugari u Dalmaciji budu lošije plaćeni<br />
od lugara u drugim pokrajinama?<br />
(Š. 1. 1932. god., str. 73/74)<br />
77