Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
J aš mak (1980) navodi da ova zlatnica raste po vlažnim livadama oko<br />
rijeka i kanala te da je ima naročito mnogo oko Drave i Save u blizini Zagreba.<br />
On za nju također ističe da daje dosta nektra i cvjetnog praha, a da je<br />
med zlatno žute boje i prijatnog mirisa. Znači da joj je značenje kao i prethodne,<br />
odnosno još i veće, jer je rasprostranjenija.<br />
S ozbirom na masovno rasprostranjenje ovih biljaka u nas valja ih razmotriti<br />
i s drugih strana. U vezi s tim poslužit ćemo se nekim aspektima koje<br />
tretira M a r k o v i ć (1970, 1979). Ona navodi da sve intenzivniji razvoj prometa<br />
i trgovine neminovo prati i odgovrajuće migracije biljaka s jednog kontinenta<br />
na drugi. Na taj se način autohtonim biljkama u nekim područjima<br />
pridružuju strane pridošlice (adventivne biljke).<br />
Među njima posebno su zanimljive pridošlice novijeg vremena tj. neofiti.<br />
One su posljednje stoljeće predmet botaničkih istraživanja. Neke su se<br />
od njih posve udomaćile. Te biljke naročito rado dolaze na poplavnim područjima<br />
rijeka (obogaćivanje tla poplavnom vodom). Ponegdje svojim širenjem<br />
izazivaju promjene u domaćoj vegetaciji li je čak potiskuju i zauzimaju njeno<br />
mjesto. Nekad je njihova pojava tako masovna da spriječavaju prirodno<br />
pomlađivanje i širenje šuma ili ometaju normalan razvoj mladih sađenih kultura.<br />
Većina tih biljaka su zeljaste biljke pridošlice porijeklom iz Sj. Amerike.<br />
Za njih je karakteristično da su sposobne da brzo rastu i razmnažaju se, formiraju<br />
velike i guste skupine, pa kao takve lako prodiru u prirodne šumske<br />
zajednice čija je stabilnost poremećena djelovanjem čovjeka. U takvim šumskim<br />
biljnim zajednicama ove biljke pridošlice ometaju razvoj domaćih biljaka<br />
oduzimajući im prostor i svjetlo.<br />
U dolini Save već su odavno udomaćene vrste Solidago gigantea — golema<br />
zlatnica, Helianthus tuberosus L. — čičoka, Asclepias cornuti •—• cigansko<br />
perje i dr.<br />
Kao primjer takvih biljaka, a u vezi s ovom temom odlično nam služi<br />
velika zlatnica, S. gigantea, te uz prethodno rečeno o njoj dodajemo slijedeće.<br />
Domovina velike zlatnice je Sj. Amerika. U Evropu je unesena kao ukrasna<br />
biljka, a prvi podaci o podivljalim i udomaćenim sastojinama te vrte potječu<br />
iz sredine prošloga stoljeća. Danas je ta biljka udomaćena u većem dijelu<br />
Evrope. Najviše dolazi u obalnom pojasu rijeka u prorijeđenim poplavnim<br />
šumama, na rubovima šuma i šikara ili u sječinama.<br />
U SR Hrvatskoj je velika zlatnica poznata kao samonikla biljka već od<br />
sredine prošloga stoljeća. Početkom ovoga stoljeća Dragutin Hire (1912) navodi<br />
da ju je uz obalu Save u gušticima nalazio »u hiljade«. To govori da<br />
je već tada bila vrlo rasprostranjena. Danas je velika zlatnica udomaćena<br />
na obalama gotovo svih većih rijeka kontinentalne Hrvatske, s težištem u<br />
toplijim nizinskim područjima savsko-dravskog međuriječja.<br />
S. gigantea je višegodišnja zeljasta biljka, koja se intenzivno razmnaža<br />
vegetativno i generativno. Mnoštvo laganih plodova (roški) koji se putem<br />
vjetra i vode rasprostranjuju na velike udaljenosti, daje ovoj vrsti prioritet<br />
prilikom naseljavanja u obalnom pojasu rijeka. Dalje održavanje na novoosvojenim<br />
površinama omogućeno je rastom u velikim i gustim skupinama kao<br />
67
Change language