Å UMARSKI LIST 1-2/1988

IZ SAVEZA I DRUŠTAVA
DRUŠTVO ITŠDI ZAGREB U POSJETI ŠUMARSTVU I
DRVNOJ INDUSTRIJI BJELOVARA
Dana 18. rujna 1987 god članovi DIT-a šumarstva i drv. industrije Zagreb,
Sekcije umirovljenika, posjetili su Bjelovar radi upoznavanja i sagledavanja
razvoja drvne industrije i šumarstva te regije. U Bjelovar smo došli jutarnjim
vlakom u 7,45 d tu su nas dočekali predstavnici DIT-a Bjelovar kolege ing Ivaniš
i ing Bačak.
Prvo smo otišli u D.I »Česmu« i tu nam je teh. rukovodilac dr Prka u
kratkim crtama prikazao razvojni put drvne industrije. Osnovana je 1960. god.
po Šumskom gospodarstvu »Mojica Birta« kao tvornica šperploča. Ovo šumsko
područje raspolagalo je sa kvalitetnom oblovinom bukve i hrasta u dovoljnim
količinama a koje okolna drvna industrija nije konzumirala u cijelosti s jedne
strane, a i težnja lokalnih vlasti za razvojem vlastite drvne industrije sa druge
strane bitno je utjecala na odluke. Prvo je osnovana tvornica šperploča kapaciteta
4.000 m 3 , a potom i pilana kapaciteta 15.000 m3. Godine 1964 izdvaja
se drvna industrija iz sastava šumskog gospodarstva u samostalnu radnu
organizaciju i daljnjim rekonstrukcijama povećava kapacitet tvornice šperploča
na cea 9.000 m 3 , pilane na 30.000 m 3 i tvornice furnira na 6.000 m3. God.
1979 puštena je u pogon i tvornica ploča iverica kapaciteta 75.000 m 3 , da bi se
nakon požara ista modernizirala kompjuterizirala i povećao kapacitet na 115.000
m 3 . Godine 1981 u sastav Dl »Česma« ulazi pilana u Čazmi, koja se rekonstruira
na kapacitet 15.000 m 3 , od toga 2/3 hrasta a ostalo jasen te meke i tvrde listaće.
God. 1986. na području Čazme otvara se i tvornica interijera: obloga, stropova,
pregradnih stijena te izrada ugradbenih ormara iz oplemenjenih ploča
melaninskim papirom a uskoro i hrastovim furnirom. Osim toga u sastavu Dl
»Česme« je i tvornica komadnog namještaja u Grubišnom polju.
Dl »Česma« je jedan od naših najvećih prerađivača drvne sirovine, godišnje
preradi cea 220.000 nil Zapošljava 1600 radnika, sa beutto produktom od 35
milijardi i ostatkom čistog dohotka od 1 milijarde dinara. Obilaskom pogona
uvjerili smo se u slijedeće:
— da je proizvodnja na zavidnoj visini i čini jednu cjelinu,
— da je iskorištavanje drvne mase racionalno,
— da otpatka praktično nema jer se sve koristi u proizvodnji ploča iverica,
— da se hrastov furnir već reže i od trupčića 0 25 cm,
— da se radi lakšeg transporta prostornog drva za ivericu isto izrađuje u
većim dužinama a nel met, a prikraćuje se u tvornici na zato posebnim
uređajima.
Nakon zakuske u društvenom restoranu te industrije, autobusom Šumskog
gospodarstva otišli smo u šumski predjel »Česma« i u odjelu 58, divili se stručno
uzgojenim i sačuvanim prekrasnim hrastovima. Ovdje su nam kolege ing.
Ivaniš i ing Bačak u kratkim crtama prikazali Šumsko gospodarstvo »M. Birta«,
82