03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 1-2/1988

Å UMARSKI LIST 1-2/1988

Å UMARSKI LIST 1-2/1988

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

graminifolia Elliot i druge. Tucakov (1984) navodi da su sve te zlatnice<br />

sličnog kemijskog sastava i terapijske vrijednosti kao naša domaća vrsta. Unatoč<br />

toga u narodnoj medicini se ipak najviše cijeni naša domaća vrsta S. virga<br />

aurea L.<br />

Unesene vrste zlatnica ne zaslužuju pažnju samo kao dekorativne i ljekovite<br />

biljke već i sa drugih aspekata. Od stranih vrsta u nas do izražaja<br />

dolaze kanadska zlatnica — S. canadensis L. i još više velika zlatnica — S.<br />

gigantea Ait. Svaka od ovih biljaka zaslužuje posebnu pažnju, pa ćemo ih pojedinačno<br />

prikazati, a zatim ćemo govoriti o našoj domaćoj vrsti. U tom smislu<br />

u radu je dat jedan osvrt na cjelovito sagledavanje vrijednosti zlatnica kao<br />

ljekovitih, medosnih i uopće korisnih biljaka. Posebna pažnja data je domaćoj<br />

vrsti kao ljekovitoj biljci i vrstama koje se s njom upotrebljavaju s namjerom<br />

da se ukaže na pravu ljekovitost zlatnica.<br />

Solidago canadensis L. — kanadska zlatnica<br />

Kanadska zlatnica je višegodišnja zeljasta biljka. Iz cilindričnog puzećeg<br />

podanka (razvija i vriježe) izbiju mnogobrojne, uspravne, oble, dlakave,<br />

do cvjetanja jednostavne stabljike visine 60 — 250 cm. Listova razvija velik<br />

broj. Oni su duguljasto lancetasti, dugačko usiljeni, po rubu oštro pilasti. S<br />

gornje strane su s dlakama ili goli, a na naličju su više manje sa kratkim<br />

dlakama.<br />

Cvjetne glavice su mnogobrojne, 5—6 mm dugačke, smještene s gornje<br />

strane u savijenim graničnicima obrazujući piramidalnu metlicu. Cvjetovi su zlatnožuti.<br />

Cvate od VII — IX mjeseca.<br />

Porijeklom je iz Sj. Amerike. Uzgaja se po vrtovima i parkovima. U nas<br />

se udomaćila u nizinskim pretežno vrbovim i topolovim šumama (Flora SR<br />

Srbije, 1975).<br />

Ja smak (1980) navodi da je to veoma značajna medonosna biljka koja<br />

daje obilno nektra i cvijetnog praha ljeti i početkom jeseni.<br />

Solidago gigantea Ait.<br />

(S. serotina Ait.) — velika zlatnica<br />

To je višegodišnja zeljasta biljka, 50 — 250 cm visoka sa puzećim podankom<br />

i vriježama.<br />

Stabljika je gola, do cvjetanja jednostavna, uspravna bjeličasta ili ružičasta,<br />

s mnogo listova.<br />

Listovi su lancetasti, sa obje strane dugačko usiljeni, pri bazi cijeli, a po<br />

rubu oštro i fino pilasti, na licu i naličju goli ili s donje strane po žilama<br />

s malo dlaka.<br />

Cvjetne glavice su sa kratkim stapkama, 5—6 mm dugačke, smještene<br />

s gornje strane savijenih grančica, obrazuju terminalnu metlicu piramidalnog<br />

oblika. Cvjetovi su zlatnožuti. Cvate od VII do X mjeseca.<br />

Ova je biljka također porijeklom iz Sj. Amerike. Uzgaja se po vrtovima<br />

i parkovima. Predstavlja udomaćenu vrstu koja se nalazi po nizinmskim, pretežno<br />

vrbovim i topolovim šumama (Flora SR Srbije, 1975).<br />

66

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!