You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Sastav: Isključivo taninska droga.<br />
Upotreba: Kao i druge taninske biljke.<br />
Mladi list zbog sadržaja vitamina C može se koristiti kao zeleno povrće.<br />
Krvara je često zelena i zimi pod snijegom.<br />
Potentilla tormentilla Neck. — Steža<br />
Mala zeljasta višegodišnja biljka koja najviše raste po vrištinama.<br />
Bere se: Podanak — Rhizoma Tormentillae.<br />
Sastav: Tanin, kiseline i dr.<br />
Upotreba: Kao taninska droga za stezanje.<br />
Saponaria officinalis L. — Sapunjača<br />
Višegodišnja, ukusna, zeljasta biljka po vlažnim pjeskovitim<br />
osobito uz rijeke.<br />
Bere se: Korijen — Radix Saponariae Rubrae.<br />
Sastav: Saponozida, smole i gume, OTROVNA ZA RIBE!<br />
Upotreba: Ekspektorans (za lakše iskašljavanje)<br />
Carex arenaria L. — Oštrika<br />
mjestima,<br />
Rod Carex je vrlo bogat vrstama. To su pretežno biljke voda i vlažnih<br />
mjesta ali rastu i na suhim mjestima po livadama i pašnjacima primorskih<br />
brodskih i planinskih predjela (porodica Cyperaceae). U suhim predjelima raste<br />
vrsta C. arenaria L. — oštrika.<br />
Velika joj je važnost što svojom dugom podzemnom stabljikom veže<br />
pokretne pijeske. Kao ljekovita biljka važnost počinje dobivati tek u 18.<br />
stoljeću.<br />
Bere se: Podanak — Rhizoma Caricis<br />
Sastav: U drogi ima ulja, gume, šećera, škroba, sluzi, asparagina, i t. d.<br />
Prema Kroeberu ima karakter saponinske droge.<br />
Upotreba: Droga je poznata kao priznato sredstvo za čišćenje krvi. Služi<br />
uglavnom kao diuretik i kao lijek za znojenje i to u kožnim bolestima, u<br />
bolestima žlijezda, jetre, zglobova, kod reume, otrovanja živom, kod slabe<br />
funkcije želuca, kronične začepljenosti i t. d. (Kušan, 1956),<br />
Ovu biljku Tucakov (i Gursky) navodi kao komponentu jedne<br />
mješavine (kod uremije) sa zlatnicom ali ne daje druge podatke o toj biljci.<br />
Slično je i u drugim našim knjigama o ljekovitom bilju. Vrgoč (1934) kaže<br />
da oštrika u nas raste jedino u okolici Dubrovnika. Međutim ona je poznata<br />
na više mjesta u nas na pjeskovitim terenima (npr. Đurđevački pjesci i<br />
drugdje). Bilo bi sigurno korisno istražiti točnu rasprostranjenost i pravu<br />
ljekovitu vrijednost oštrike i drugih šaševa.<br />
ZAKLJUČAK<br />
Iz navedenoga se vidi da su se uz našu autohtonu zlatnicu proširile i<br />
udomaćile i strane zlatnice. Među njima je najraširenija velika zlatnica. S<br />
73
Change language