Å UMARSKI LIST 1-2/1988

I 7.481 ha 19,50/0
II 10.789 ha 28,10/0
III 6.320 ha 16,5%
IV 7.506 ha 19,5%
V 2.541 ha 6,6%
VI 2.163 ha 5,6Vo
VII 1.559 ha 4,2°/.
Ukupno 38.399 ha 100 %
Na području kojim danas upravlja »Hrast« Vinkovci otpada ukupno
28.698 ha. Odnos dobnih razreda je gotovo isti kao i u prednjoj tabeli.
Nažalost nisam mogao doći do strukture drvne mase po vrstama drveća
za Brodsku imovnu općinu, ali je ona dosta slična onoj u državnim šumama.
Nešto manje je zastupljen brijest i ostale tvrde listače.
Kao šot se vidi iz navedenih podataka brijest je po zastupljenosti bio
odmah iza hrasta sa blizu 2,5 miliona m 3 drvne zalihe. Sušenje brijesta je
međutim veoma jako i 1937. godine imenovana je komisija od Ministarstva
šuma i rudnika za utvrđivanje sušenja brijesta.
U izvještaju između ostalog stoji da se zbog katastrofalnog sušenja brijesta
starijeg od 30 godina moraju posjeći sva posušena i bolesna stabla i
izvući iz šume.
Dalje se navodi: »Obustavlja se proredom vaditi sve ostale druge vrste
osim izuzetaka uzgojne i zaštitne naravi dok se suši brijest, odnosno traje
zaraza«.
Sastojine koje se još nisu oporavile u potpunosti od sušenja hrasta u
proteklom periodu sada su zahvaćene i sušenjem brijesta što je još više
pogoršalo stanje u tim šumama. 1937. godine konsignirano je u državnim
šumama 500.000 m 3 brijestovih sušaca raznih dimenzija.
Koliko je izgled pojedinih šumskih predjela bio loš govori i slijedeći
citat iz »Osnove gospodarenja« za šumu Narače u 1937. godini.
»Gubar je redovito napadao elitni dio sastojine, kao nesrećom baš najljepša
dominirajuća stabla, kojih danas takoreći i nema. To uništavanje je
bilo takvog intenziteta da je obrast sada pao> na 0,7, a negdje nije veći od
0,6. Visine su tu veoma slabe, srednja izmjerena visina predstavlja zapravo
visinu stabla donje etaže — ukoliko uopće postoji — došavši na svjetlo tjera,
nasotjeći zatvaranjem sklopa svojih niskih krožnji, da nadomjesit nestalu
gornju sastojinu.
Stabla koja su u srednjoj dobi srednjeg, dapače i lošeg kvaliteta, nemogu
nikakvim uzgojnim metodama da zadobiju bujnost, oblinu, pravnost,
a ni visinu, koje stabla gornje sastojine sa lakoćom dobivaju, kada se normalno
razvijaju«.
U »Osnovi« za državnu šumariju Otok stoji i slijedeće: »Izgled sastojine
u Naračama, u kojima je obrast pao na 0,7 — 0,6 je jadan i ostavlja
dojam potpuno abnormalne, u budućnosti po kvaliteti loše šume«.
Jedno je sigurno da je od polovine tridesetih godina do danas posječeno
«ukupno 2,5 miliona m :l brijesta, što kao šušci ili stabla koja su obolila
54