Najveći problem u toj klimatskoj zoni predstavljavoda, no na sreću u reviru Striževo postoje izvori kojisu većim dijelom godine aktivni. Za najsušniji dio go-dine izgrađene su cisterne iz kojih se koristi voda zadivljači. Pored toga u neposrednoj blizini revira nalazese Bačinska jezera pa divljač na njima nalazi potrebnuvodu. Problem je u tome što mufloni da bi došli dote vode moraju iz revira Striževo prelaziti jadranskumagistralu.svom iskonskom obliku, unatoč znatnom stupnju degradacijei na ovom području ipak nalazimo manjepovršine sa starim stablima crnike koja gotovo redovitoi obilno rode žirom, što predstavlja jedan od vrlovažnih izvora prirodne hrane za muflone. Upravo radisastava vrsta, postojeća vegetacija daje izuzetno dobreuvjete za lovno gospodarenje na ovom prostoru jerosigurava mir, hranu i zaklon divljači tijekom cijelegodine. (Slika 1)94
MATERIJAL I METODERazvoj populacije muflona u lovištu VranjakPopulacija muflona u lovištu »Vranjak« porijeklomje s Brijuna. Prvi primjerci muflonske divljači na područjePloča isporučeni su 14. studenog 1978. godineu predio Tatinje — Višnjice. Tu početnu skupinu činiloje ukupno 6 grla u omjeru 2:4 u korist ženki. Naizuzetno pogodnom staništu, zalaganjem lovaca togpodručja, uz dobar genetski potencijal ta je populacijanapredovala u brojčanom i trofejnom smislu iznad očekivanja.Uzgoju i zaštiti muflona posvećena je posebna pozornost,a uz korištenje znanstvenih dostignuća načinjenaje studija o stanišnim prilikama za uzgoj muflonai na osnovi toga izrađeni su prijedlozi i smjernice daljnjeggospodarenja (Ibrović 1981).Dobar razvoj fonda muflona omogućio je relativnobrzo odstrel, kao sastavni dio elemenata gospodarskogzahvata. Prvi odstrel muflona izvršen je 13. siječnja1983. godine, dakle za nešto više od 4 godine nakonispuštanja. Odstrijeljen je trofej od 195,5 točaka. Tajmuflon bio je star samo tri godine (dakle jedinka kojaje odhranjena u ovom reviru). Prve procjene upućivalesu na to da sva grla starija od 3,5 godine nose zlatnutrofeju, što se kasnije odstrelom i potvrdilo.Trend dobrog razvoja populacije muflona nastavljenje kontinuirano, tako da je 1989. godine u lovištu»Vranjak« obitavalo preko 150 grla. Od 1978. do 1989.odstrijeljeno je 25 jedinki, uglavnom visoke trofejnevrijednosti. Čak 20 grla steklo je medalje i to: 4 zlatne,6 srebrnih i 10 brončanih. Zlatni trofeji muflona izovog lovišta obišli su nekoliko domaćih i svjetskihizložaba, poput npr. Nitre. (Slika 2 i 3)«4* | • fSlika 2Kapitalni trofej muflona iz lovišta »Vranjak« PločePrema podacima na osnovi prebrojavanja divljači(25. travnja 1993. godine) u lovištu »Vranjak« obitava173 grla muflona (Radonić 1993).Nažalost, na ovako briljantan razvoj brojnog stanjamuflona i njihove trofejne strukture nesumljivo je ne-Slika 3Mlada perspektivna grla muflona garancija su za daljnjeuspješno gospodarenjegativno utjecala agresija na Republiku Hrvatsku, kojase izravno ili neizravno odrazila u velikoj mjeri nalovno gospodarenje na cijelom prostoru Hrvatske, patako i u lovištu »Vranjak«.PRIKUPLJANJE I OBRADA PODATAKAZahvaljujući dobro vodenoj evidenciji odstrijeljenihgrla u lovištu, od početka odstrela do kraja 1992.godine, izvor potrebnih podataka nalazi se u trofejnimlistovima, koji je službeni dokument ocjene svakogtrofeja. Već prilikom prikupljanja trofejnih listova istisu svrstani u grupe prema starosti grla u trenutkuodstrela. Prikupljeni su podaci za 49 trofeja i prikazaniu tablici 1.U tablici su pored broja grla u pojedinoj godinistarosti date vrijednosti za svako grlo po elementimaizmjere (dužina rogova, opsezi, raspon rogova), te su-marno vrijednosti za ljepotu (boja, zakrivljenost, prstenastost),a na kraju kao glavni element vrijednostitrofeja — ukupan broj bodova.Već iz tabelarnih podataka, bez posebne obrade isistematiziranja, mogu se uočiti elementi koji daju posebnuvrijednost muflonima iz ovog lovišta. U drugojgodini života imamo grla koja su dostigla srednju dužinurogova od 62,5 cm te trofejnu vrijednost od 169,40točaka. Grla u trećoj godini života nose rogove do73,5 cm dužine i 190,60 točaka. Od 17 odstrijeljenihgrla starosne dobi između 24 i 36 mjeseci, 10 ili 58,8%95