Å UMARSKI LIST 3-4/1994 - HÅ D

PODRUČJE MJERENJAViše je tih sustava u svijetu, a najpoznatiji je kanadski(CFFDRS) začet 1925., a dovršen 1970. god. Njegovpodsustav FWI (za kompjutersku uporabu dovršen1984.) odnosi se na standardnu borovu šumu, a njimese služi i hidrometeorološka služba Hrvatske. U pripremije korištenje i drugog podsustava FBP (za kompjutorskuuporabu dovršen 1992.) s predviđanjem ponašanjašumskog požara u pojedinim tipovima goriva,s više izlaznih informacija.Američki nacionalni sustav procjene opasnosti odšumskih požara (NFDRS) izrađen je 1972., a poboljšan1988. godine. Sustav zahtijeva osim određenih meteo-Eksperimentalno područje Ruscas smješteno je u lpokrajini VAR u općini Bormes les Mimosas u šumi iDom u srcu masiva Maure na jugoistoku Francuske.Masiv se sastoji od škriljasto-kristalastih stijena, a tla isu prilično duboka te imaju dobru moć upijanja i zadržavanjavode. Vegetacija se sastoji od:— sloja drveća listača i četinjača: (Quercus ruber,Quercus lanuginosa, Castanea sativa, Pinus pinaster,Pinus pinea) i dr.— sloja makije bogatog vrijesom: (Erica arborea,Arbutus unedo, Calluna vulgaris, Erica scoparia, Cistusmonspeliensis, Cistus salviaefolius), i dr., te— tratine travnjaka u kojima prevladavaju porodice 'trava.Na eksperimentalnom području nalaze se automatskai klimatološka postaja za prikupljanje, obradu,pohranjivanje i prijenos meteoroloških ili klimatološkihpodataka. U laboratorijskom prostoru u kome se spaljujebiljni materijal nalaze se meteorološki instrumentiza mjerenje temperature i relativne vlage zraka.Autor je ovog članka sredinom 1990. godine biona specijalizaciji u Nacionalnom institutu za istraživanjau agronomiji (INRA), odjel za šumarska istraživa-nja, na eksperimentalnom području Ruscas (Bormesles-Mimosas)i ovdje prenosi sva njihova i svoja iskustvao spomenutoj problematici.U toj su godini u kampanji protupožarnih mjeraproučavane promjene pokazatelja zapaljivosti biljnihvrsta, kako bi se mogli usporediti s klimatskim ilimeteorološkim pokazateljima i to: planika (Arbutusunedo L.), drvenasti vrijes (Erica arborea L.), ljepljivibušin (Cistus monspeliensis), koje su veoma karakterističneza visoku makiju Sredozemlja, te primorski bor(Pinus pinaster).Klima je tipično mediteranska, lokalno modificiranas visinom: topla i suha ljeta, prilično hladne i [ Istraživanja su usredotočena na poboljšanju indeksavlažne zime, veoma sunčano u svim sezonama. Prosječnaje ljetna temperatura od 20 do 22 C C, a zimska iopasnosti od šumskih požara u slijedećim smjerovima:od 4 do 6 C C. Prosječna godišnja količina oborina je — uvođenjem činitelja koji su povezani s mrtvimoko 1000 mm. Vjetar sa sjeverozapada (maestral) suh šumskim gorivom, analogno kanadskim i američkimje i jak, a vjetrovi s istoka-jugoistoka vlažni su i blagi. sustavima,— proučavanjem ponašanja živog goriva, jer je slojžbunja (makije) veoma važan u šumama mediteranskihzemalja,— promatranjem meteoroloških uvjeta koji vladajupod zatvorenim šumskim sklopom.INDEKSI OPASNOSTI OD ŠUMSKIH POŽARAIndeksi ili sustavi procjene opasnosti od šumskihpožara koji se koriste u više zemalja svijeta imajupolazište u različitim podacima kao što su meteorološki,topografski, biološki i dr. Oni se prikupljaju svakidan (obično počinju s proljeća, a završavaju kad prestaneopasnost od požara), a ishodišne se informacijedostavljaju službama za borbu protiv šumskih požara.Indeks opasnosti za pojavu šumskih požara je, dakle,sredstvo predviđanja (prevencije) koje omogućuje daprotupožarne službe budu pripravne i prilagođene trenutačnojsituaciji.roloških podataka i različite modele goriva, opasnostikoje uzrokuju ljudi i reljef.Klasifikaciju goriva u NFDRS-u dali su Deemingi dr. (1978):a) mrtva goriva klasirana prema brzini kojom sadržajvlažnosti svake vrste goriva reagira na vjetar,oborine, relativnu vlagu zraka, temperaturu zraka, ib) živa goriva, čiji sadržaj vode ovisi o vitalnimprocesima, a klasificirana su prema sloju kojem pripadaju:- travnati sloj koji sadrži jednogodišnje biljke plitkogkorijenja, i koje suša prve napada,- sloj trajnog bilja (žbunja) koje ima duboko korijenje,i- sloj drveća čije grane i lišće vatra posljednjanapada.U Europi, s obzirom na klimatske, vegetacijske iostale razlike u odnosu na sjevernu Ameriku, postojiviše metoda i gotovo bi se moglo reći da je svakazemlja razvila svoju metodu za procjenu opasnosti odšumskih požara. Tako je poznata metoda WBKZ106