Å UMARSKI LIST 3-4/1994 - HÅ D

socijalna funkcija šuma očituje se omogućavanjemturističkoga i rekreacijskoga čovjekova djelovanjate povećanja estetske vrijednosti krajolika,netržišna dobra hrvatskih šuma o kojima brinu»Hrvatske šume« očituju se:• u trošnji preko 15,5 milijuna tona ugljičnogadioksida iz zraka te time u ublažavanju nepovoljnihposljedica tzv. efekta staklenika,• u novostvorenome kisiku oko 31 milijuna tonagodišnje,• u zadržavanju preko 100 milijuna tona prašinesvake godine,• u vezivanju u drvu oko 20 PWh (petavatsat,P=10 15 ) energije godišnje, što uz godišnji prirastod 7,5 milijuna kubnih metara drvne tvari,prosječnu gustoću drva od 600 kg/m 3 i uztoplinsku vrijednost od 3,5 kWh/kg omogućujegodišnje akumuliranu energiju u novopriraslomdrvu u Hrvatskoj u iznosu oko 16GWh (gigavatsat, G=10 9 ).POGOVORSagledavajući prošlost i sadašnjost hrvatskih šumau surječju s europskim šumarstvom s kojim su stasale,a u nadi da će nam budućnost biti sklonija, te imajućina umu realna trenutna događanja s hrvatskim šumamaglede javnoga mišljenja, željeli bismo da u svjetlu činjenicajavnost dobije bar približno realnu sliku o hrvatskomešumarstvu. Pritom treba ponoviti: u posljednjih100 godina šumske površine nisu u Hrvatskoj smanjene,čak su i nešto povećane. Zasluga za njihovuzaštitu pripada generacijama zanesenjaka. Baš zato itreba u pogovoru naglasiti:(1) Svi radnici i djelatnici ustanova i udruge, potpisnicaovoga priopćenja, imaju uz 10.000 uposlenihu »Hrvatskim šumama« dovoljno znanja, snage i voljeda šume kojima gospodare dovedu, kao i ostale hrvatskešume, u stanje prirodne ravnoteže uz postojanostšumskih ekosustava.(2) Unatoč opravdanoj osjetljivosti javnosti na zbivanjau šumarstvu kao nacionalnoj privrednoj grani,sav taj rad na velikome prostoru, u svako godišnjedoba, sa znatnim ograničenjima u nabavci sredstavarada, često se nepotrebno remeti voluntarističkim upletanjemu svakodnevne poslove, mnogim ograničenjima,aferaškim pristupom strukovnim problemima.(3) Uzimanje (ne)dokazanih pojedinačnih ekscesnihstanja za ocjenu JP »Hrvatske šume« koja, ukoliko ipostoje, mogu biti tek djelić svekolikoga radnog obujma,upućuje barem na objektivnost iznositelja, ako nei na njihovu prikrivenu tražnju vraćanja na nekadašnjestanje organiziranosti, poslovanja i odnosa u šumskomekompleksu Hrvatske.(4) Prijedlozi Vlade Hrvatske koje je usvojio Zastupničkidom Sabora ne idu za stvaranjem »slučajakoji pada u zaborav«. Naprotiv, ono što će se utemeljenoizdvojiti kao nepravilnosti i nezakonitosti iz cjelokupnogaposlovanja »Hrvatskih šuma«, samo će pomoćida ostali dio, rasterećen vlastitih i okolišnih »dobronamjernika«,korača dalje znanim i već zacrtanimeuropskim stazama u gospodarenju šumama.(5) Zastupničko pozivanje na uspostavu »novogaustrojstva Javnog poduzeća koje će se više brinuti ošumi kao nacionalnom bogatstvu« ocjenjujemo kao diopokušaja prikrivenoga vraćanja na uvodno ispisana načelapo kojima su šume i šumarstvo preživjeli 45 godina.(6) Današnje ustrojstvo »Hrvatskih šuma« osnovaje na koju treba u okviru jedinstvenoga poduzeća graditisustav provjeren u sličnim ili podjednakim europskimuvjetima.(7) Stručni rad svih struka u okviru svekolikogarada »Hrvatskih šuma« nije poznat samo u Hrvatskoj(rad u HAZU; dobivanje državnih nagrada RepublikeHrvatske pojedinaca iz »Hrvatskih šuma« i si.) negoi u svijetu: ili je to katkada doprinos svjetskomu znanju,ili vođenju znanih istraživačkih projekata (dužnosniciorganizacije IUFRO, eksperti FAO, Fulbrightovii Humboldtovi stipendisti...), ili poticaj i stvaranje vlastitihnovih sredstava rada (srednji skider ECOTRAC)itd.Sve izneseno tek je želja da se pomogne svima kojižele znati i spoznati kako se jedna struka i gospodarskagrana na početku svojega uskrsnuća bori sa silamakoje ne interesiraju činjenice, s onim havelovskim mjestomkoje je postalo moralno poremećeno, a to sepokazalo mnogo ozbiljnijim nego što je itko mogaopredvidjeti... unatoč povratka slobode!Javno poduzeće »Hrvatske šume« gospodari na zakonskimosnovama gospodarenja koje su u svim svojimdijelovima pomno kontrolirane i pri donošenju i urealizaciji. Tijekom povijesti svaka je pravna državaosiguravala svoje šume zakonskim propisima od nedopuštenihradnji, a šumarska je praksa u takve zakonskeodrednice ugradila i svoj odnos prema šumi. To seposebno odnosi na Hrvatsku, koja spada u vodećezemlje u Europi glede kvalitete i prirodnosti svojihšuma, ali i šumarske prakse i znanosti.Proces rada u šumarstvu je javan, temelji se naplanskim osnovama već dugi niz godina i ne omogućujeutaje i pronevjere u obliku i opsegu kako se to želiprikazati u javnosti.119