Å UMARSKI LIST 3-4/1994 - HÅ D

odraz je i samog gospodarenja, te je očito da su mufloniu Senjskom lovištu prerano odstreljivani, naimeod 63% trofeja s medaljom čak 41% se nalazi u kategorijisrebrne medalje. To pokazuje velik potencijaluz veću pozornost prilikom izvršenja plana odstrela.Kako te dvije populacije imaju isto ishodište (Brijuni),očekivana je slična kvaliteta trofeja. Koliko su perspektivnei pažnje vrijedne ove populacije, dovoljno govoreosnovni podaci, statistička obrada i grafički prikazinajvažnijih elemenata trofeja.DISKUSIJAPopulacija muflonske divljači u Hrvatskoj još uvjekje predstavljena odvojenim i izoliranim manjim populacijamakoje nemaju nikakve mogućnosti za međusobnekontakte u dogledno vrijeme. Glavnina tih mikropopulacijaporijeklom je s Brijuna. Prema do sadaistraženim trofejnim vrijednostima muflonske divljačiporijeklom s Brijuna dolazi se do zaključka da je tajizvor za daljnja naseljavanja izuzetno dobrog genetskogpotencijala, jer grla unesena u lovište i njihovo potomstvoimaju zavidan razvoj trofeja te se vrlo brzo postižutrofeji s medaljama odnosno rekordnim brojem bodova.Bez obzira što je brijunska populacija muflona dobarrasadnik za cijelu Hrvatsku, te činjenica da jevećina današnje populacije upravo iz tog rasadnika,trebat će dijelom voditi brigu i o obnovi genofonda.Ukoliko bi se prišlo intenzivnijem gospodarenju s muflonomi spajanjem dviju susjednih populacija koje sunastale od iste roditeljske populacije, unatoč dobrimstanišnim prilikama moglo bi doći do pada kvalitetejedinki zbog križanja u srodstvu.Do sada detaljno istražene i analizirane populacijes lokaliteta kod Senja i Ploča potvrđuju naše ranijetvrdnje da su u priobalnom dijelu Hrvatske veliki lovnogospodarskipotencijali koji su samo mjestimičnoadekvatno korišteni. Lokalitet »Žrnovnica« kod Senjapredstavlja submediteranski pojas, a lokalitet »Striževo«kod Ploča tipični mediteranski pojas. To je upravoono što se željelo istražiti: da li razlika u klimi ivegetaciji ovih dvaju pojasa uvjetuje i razlike u trofejnojstrukturi muflona na tim prostorima. Srećom objepopulacije potječu s Brijuna, te je time isključen mogućutjecaj različitih nasljednih osobina, već se pozornomože usredotočiti na utjecaj prilika i gospodarskih zahvatana razvoj trofejne strukture populacije.Nakon provedene obrade prikupljenih podataka ianalize pojedinih vrijednosti vidi se da bitnijih razlikau strukturi trofeja nema. Dijelom su razlike u statističkojobradi i grafičkom prikazu pojedinih elemenatatrofeja uzrokovane veličinom uzorka i napose pomanjkanjapodataka za pojedine godine starosti.Činjenica da nema signifikantnih razlika u populacijamamuflona iz mediteranskog i submediteranskogpodručja, otvara mogućnost za znatno proširenje ovevrste (a vjerojatno i drugih poput lopatara, divlje svinje,zeca i kamenjarke) jer su upravo ove dvije klimatskezone zastupljene na cijelom otočnom, obalnomdijelu i širokom zaobalju od krajnjeg sjevera Istre pasve do Prevlake kao najjužnije točke Hrvatske.Da zaista postoje potencijali za uzgoj i drugih vrstadivljači, a ne samo muflona pokazuje i kapitalni trofejdivlje svinje odstrijeljen upravo u lovištu »Vranjak«Ploče sa 134,49 CIC točaka. Uzgoj lopatara takođerima dobrih uvjeta, a na najvišim vrhovima koji odvajajumediteranski i kontinentalni dio Hrvatske pokazalose da tu najbolja staništa nalazi divokoza (Biokovo,Velebit).Sve do sada iznesen je samo jedan segment onogašto ima ili može imati naš primorski dio Hrvatske, aako se lovno gospodarenje sagleda u širem društvenoekonomskom smislu te se veže uz turističku tradicijuna ovim prostorima, postojeće ugostiteljske objekte ikadrovske potencijale tog područja, nameće se potrebada se lovnom gospodarenju posveti više pozornostiodnosno da mu se dade status koji mu pripada.Nesumljivo je agresija na Republiku Hrvatsku uzelaveliki danak i u lovnom gospodarenju, fondu divljači,lovnogospodarskim i turističkim objektima, ali kadase krene u obnovu i nove gospodarske zahvate trebaparalelno pokrenuti i lovno gospodarenje, a izrađenirad može poslužiti kao prilog za opravdana nastojanjaintenziviranja lovnog gospodarenja, uključujući sve raspoloživeresurse.Predstavljanje lovišta »Vranjak« Ploče, trofejnestrukture muflona u njemu, usporedba s istovrsnompopulacijom iz lovišta »Žrnovnica« Senj i na krajuanaliza rezultata daju slijedeće zaključke:1. Populacija muflona na Brijunima predstavlja izuzetnoperspektivni genofond ove divljači treba s njomračunati u buduće, te joj treba posvetiti svojevrsnupozornost i zaštitu.2. Lokalitet »Striževo« kod Ploča pokazao je daje mediteranski pojas izuzetno pogodno stanište za102ZAKLJUČCImuflona, a kasnije je to potvrđeno i za submediteranskipojas unosom muflona u lovište »Žrnovnica« kod Senja.3. Vegetacija, kao izvor hrane i zaklon, povoljnijegje sastava na lokalitetu »Striževo«, jer je sklop drvećai grmlja znatno gušći nego u lokalitetu »Žrnovnica«,a pored toga imamo starija stabla crnike koja fruktificirajute na taj način predstavljaju izuzetno vrijedanprehrambeni potencijal. U lokalitetu »Žrnovnica« gotovoda i nema stabala, a nositelj biljne zajednice je