Å UMARSKI LIST 3-4/1994 - HÅ D

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVACRNADAK O OSNIVANJU KULTURA TOPOLA U POSAVSKIM ŠUMAMAHRASTA LUŽNJAKADragan TONKOVIĆ*Povodom mjera oko intenziviranja šumske proizvodnje,obratio sam se 1953. godine inž. MilanuCrnadku,** dugogodišnjem taksatoru na području nizinskihhrastovih šuma, za mišljenje po pitanju obnoveprirodnih šuma i pošumljivanju bara s kanadskom topolom.On se tom prilikom osvrnuo na:— Cerambix sp., kao štetnika na starim hrastovima,- odnos sa Vodnom zajednicom i- na iskustvu sa kanadskom topolom.Inž. Crnadak radio je na području Novogradiškeimovne općine od 1923. do 1931. godine, zatim napodručju Državne direkcije šuma Vinkovci od 1932.do 1946. godine, kada je i umirovljen.Njegova zapažanja odnose se na navedeno razdoblje,a iznosim ih kao prijepis njegovog lista upućenommeni, s namjerom da se dobije uvid kako su već pred4 do 5 decenija postojali na ovom području pokušajisa unošenjem brzorastućih vrsta, zatim da se vidi nakoje su poteškoće tada nailazili. Interesantan je i prikazuloge šumskih areala u ublažavanju šteta od poplava.Pismo glasi:Dragi gosp. kolega Zagreb 26. 7. 1953.Pokojni profesor Langhofer poznati u svijetu entomolog, kojije svake godine bio moj gost, došao je do zaključka da cerambiksmože biti primaran insekt u datim prilikama, koji ugrožava opstanakhrasta. To pitanje proučavali smo mi u Migalovcima kad sam jajoš bio oriovački upravitelj šumarije, a poslije kao taksator Gradiškeimovne općine. Sjećam se još onih 260 starih hrastova u Migalovcimakoji su bili svi bez razlike u prva 4 met., dakle na najvrijednijemdijelu stabla potpuno izrešetani i sa sunčane i sa sjeverne strane odcerambiksa, tako da se u tom dijelu stabla nije našlo ni duge.Hrastovi su vegetirali, pomalo se sušili dok se konačno ostatak od260 nije prodao na licitaciji. Dimenzija tih hrastova iznosila je oko75—80 cm u drugom metru visine, a totalna visina bila je 26—28met. Migalovci su u proljeće poplavljeno brdskom vodom koja seslijevala Jelasom tj. Mrsunjom prema Kaniži te u Migalovcima stagniralačekajući dok Sava padne. Kada se šlajs kod Broda na Mrsunjiotvarao voda se ispustila. Sve se to odigravalo oko Duhova, kadobično i dolaze opasne poplave rijeke Save pa kukuruzi našimPosavcima obično stradaju.Visina vode u Migalovcima bila je 1 do 1,5 m. Mlaka vodaizlužila je tanin iz hrastova. Stablo je uslijed toga izgubilo otpornostobrane protiv cerambiksa i moralo je stradati. To je izluživanjetanina tako jako da se lokve zaostale poslije poplave crne kao tinta.I u srednjodobnim sastojina Migalovaca mogli ste naći stablakoja su bila napadnuta cerambiksom ne samo u donjem dijelu deblovine,već i u rašlji, u visini do 10 m. Te su sastojine u mojevrijeme bile stare 60 godina, a prosječna dimenzija kretala se od30-35 cm. U južnom dijelu Migalovaca, a sjeverni dio bio je neštojači 40-45 cm, rubom šume do Jelasa za koju godinu i stariji.U žalbama koje sam podnosio gotovo svake godine Ministarstvuradi previsokog vodoplavnog doprinosa Biđ-bosutske Vodne zadruge,kao dokaz navodio sam gubitke na visinskom i debljinskomprirastu, gubitke postotka I klase, osobito fine strukture te bojehrastova. Troškovi uprave povećat će se jer hrastovi se neće debljatii tako postići tražene dimenzije kao za vrijeme dotadašnje proljetnei jesenske poplave rijeke Save. Hrastovi će stradati od cerambiksakao u Migalovcima jer se u tim šumama sada topi stagnirajucabarska voda, koja se ispušta šlajsom na Bosutu kada Sava padneu ljetnim mjesecima.U moje vrijeme imali smo dosta mokrih godina, tako da susvake godine do 15. VI. šume Spačvanskog bazena bile pod vodom.Ta voda dolazila je do dvorišta od dvorca na Spačvi, a nekadašnjamanipulativna jednokatna zgrada, koja je sada srušena, bila je opkoljenavodom, tako da se samo na podignutim daskama mogloprići manipulaciji. U tom sam mjesecu (VI) svake godine slao šumarijamačiste nacrte da redom urišu stanje poplavne vode, što suone i činile, a ja to prilagao našoj žalbi. Jedan primjerak slao samprof. Željku Kovačeviću koji je tada službovao u Osijeku (kolikose sjećam). Sve to rađeno je zbog toga jer u pravilima Vodnezadruge i osnovi njezinog djelovanja stoji izričito naglašeno »Poštopumpna stanica na Lipcu i Bosutu neće moći pravovremeno odolijevatinadolasku brdske vode za vrijeme visokog vodostaja Save,služit će područje Drž. direkcije šuma, Brodske imovne općine,Petrovaradinske imovne općine, kao sabirni rezervoari iz kojeg ćese voda ispuštati, kad Sava padne«.Naše bare uvrštene su u I. kategoriju oko 2000 jutara, a sveostalo šumsko tlo u II kategoriju. Dakako da su prvo bile poplav-* Dipl. inž. Dragan Tonković, direktor Šumskog gospodarstva»SPAČVA«, Vinkovci u m.125