SUMMARY: Flammability and combustibility measurements for Mediterraneanvegetation were made at the experimental area Dom near Bormes lesMimosas, southeastern France. Laboratory tests were produced with an electricradiator (epiradiateur) to achieve certain parameters for living fuels fromgrassy, shrubby and treelike kinds. Based on these parameters a classificationwas made related to the flammability lag and it was presented to forest servicefor intervening in preserving and protecting forests against fires.Simultaneously, by analogy to the North American methods in calculatingForest Fire Danger Index, drying and wetting the dead forest fuel was measuredat two locations: in open land and under Mediterranean shrubbery. Thesechanges were observed in relation to the changes of meteorological elementsto improve the mentioned methods.Key words: flammability, combustibility, electric radiator, mediterraneanvegetation, fire-risk.114
AKTUALNOŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBUŠUMARSKI INSTITUT, JASTREBARSKOHRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, ZAGREBPRIOPĆENJE U SVEZI S RASPRAVOM O HRVATSKOM ŠUMARSTVU I JP »HRVATSKE ŠUME«Kao ustanove i udruga koje okupljaju ponajvećidio stručnjaka, znanstvenika, djelatnika i radnika povezanihsa šumama i šumarstvom u Hrvatskoj, većgotovo dvije godine sa zabrinutošću pratimo raspravei nepotkrijepljene ocjene stanja u našoj struci, posebnou Javnome poduzeću »Hrvatske šume« Rasprave susvoj vrhunac dostigle na nastavku 16. sjednice Zastupničkogadoma Sabora Republike Hrvatske 23. ožujka<strong>1994</strong>. godine, za vrijeme rasprave o Izvješću Upravnogodbora JP »Hrvatske šume« za 1991. i 1992. godinute Izvješća Vlade Republike Hrvatske o stanju i ustrojstvušumarstva Hrvatske i Javnog poduzeća »Hrvatskešume« s mjerama za njihovo poboljšanje, koje je nastalou siječnju <strong>1994</strong>. godine.Jednako kao što smo se svjetskoj javnosti u razdobljuod 1990. do 1993. godine više puta obraćali zbogzabrinutosti za Domovinu, činimo to i sada zbog svojestruke i za svoju struku, nacionalnu gospodarsku granu,ali i za mnogo više od toga — za hrvatske šume.Naime, mnogi su naš napor da upozorimo na nekidrukčiji put, u traženju djelotvornijega šumarstva iučinkovitijega šumarskoga rada nerijetko se zlorabiliza političko intrigiranje, koje je najčešće korišteno zabujanje godinama potiskivane podvojenosti ljudskihnagnuća. Tako je i šumarstvu s najvećim dijelom svojihzaposlenih, unatoč tomu što se našlo u oslobođenomedruštvu, na neki havelovski način, položaj postao gorinegoli dok su bili u lancima.Nakon istupa desetak zastupnika Zastupničkogadoma Sabora Republike Hrvatske na navedenoj sjedniciu javnosti i medijima postavljena su mnoga temeljnapitanja. Jedna skupina odnosi se na problemeustroja šumarstva, njegove kadrovske politike, struktureradnoga procesa, tehnološke cjelovitosti i drugih istinskibitnih pitanja. Druga skupina pitanja spada u istražnii sudski posao, kao što su prodaja deviznih prava,nedopušteni izvoz trupaca, neodobrena kupnja stanovai dr.Ne prihvaćamo uopćavanja i povezivanja pitanjaprve i druge skupine. Želimo iznijeti barem dio svojihstavova samo o prvoj skupini pitanja. O onoj drugojkazat će sve što treba pozvaniji od nas (financijskapolicija, inspekcija, istražitelji, suci . . .), čak i u slučajukad hrvatski oporbeni zastupnici svojim neglasanjemza zaključke Vlade o biti problema u slučaju»Hrvatskih šuma« iskazuju »povećanu osjetljivost nakriminal«. Sreća je da jednako ne misle svi zastupniciSabora.Za naglašavano zastupničko pozivanje na podukuo strukovnim problemima izražavamo tek žaljenje štonisu došli i u našu sredinu i tu potražili barem dioodgovora, iako bi možda i tu pronašli ponekoga raznomišljenikai nezadovoljnika zbog osobna raskorakasvojih dosega i mogućnosti ili zbog nekoga drugograzloga. O (ne)kompetentnosti potpisnika ovoga priopćenjavidi ponešto u prilogu priopćenja.Neke činjenice o hrvatskom šumarstvu do 1990. godineIako se o prošlosti hrvatskoga šumarstva kao djelatnostirazložno može raspravljati i za razdoblje duljeod 200 godina, pojedini odsječci življenja naših šumabitno su se razlikovali. Sve do 1918. godine šumomse gospodarilo u skladu s europskim znanjima i načelima.Utjecaj Europe bio je naglašen bez obzira na toje li dolazio iz njezina srednjega (Austro-Ugarska) ilijužnoga dijela (Italija). No, pogubna je za šume uHrvatskoj bila 1918. Samo jedna činjenica može topotvrditi: Beograd je tada propisao čiste sječe na površiniod 200 ha!1945. godina i poraće loše su postupanje premašumama još više pogoršali. Samo zahvaljujući znanstvenimzasadama i načinu razmišljanja o šumi, nikada senismo odvojili od Europe, iako je u društvu poslijedrugoga svjetskog rata vladalo:• centralno planiranje i dogovorno gospodarstvo,• nekonvertibilno novčarstvo,• zatvoreni sustav informiranja,• kontrolirani tokovi informiranja,• velika inflacija i strani dugovi itd.U takvu gospodarskom okruženju i šume i šumarstvoživjeli su uz neke značajke vlasništva:• šume su bile u društvenom vlasništvu,• preživljavale su uza sva obilježja tzv. samoupravnogadruštva,• za sve vrijeme bio je nepoznat titular (naslov)vlasništva šuma.To su stanje posljednjih 45 godina pratile i organizacijsketegobe zbog:• čestih reorganizacija (obično je nova započinjalaprije nego li je prethodna provedena u život),• odvajanja organizacijske i druge odgovornosti zauzgajanje i iskorišćivanje šuma, dviju sastavnica istogaproizvodnog ciklusa,• stvaranja složenih poduzeća s drvnom industrijom,koju su neprirodno spajala dva sustava kojimatek tvorivo za preradbu drva čini (ne)zajedništvo.115
Change language