Å UMARSKI LIST 3-4/1994 - HÅ D

KNJIGE I ČASOPISIREWIEW of FORESTRY and FO­REST INDUSTRIES SECTOR in RE­PUBLIC of CROATIA, Zagreb 1994,str. 1 — 120, 16 fotografija, veći broj tablicai grafičkih prikaza. Na krajuknjige nalazi se vegetacijska karta biljnihzajednica Hrvatske. Izdanje: Ministarstvopoljoprivrede i šumarstva republikeHrvatske i Javno poduzeće »Hrvatskešume« u Zagrebu. Glavni urednik:prof. dr. Rudolf Sabadi. Tehničkiurednik: Mr Branko Meštrić. Jezičnisavjetnik: prof. Maja Šenoa. Recenzenti:Akademici Dušan Klepac i MirkoVidaković. Predgovore knjizi napisalisu: Ministar poljoprivrede i šumarstvaing. Ivan Tarnaj i doministar dr. se.Joso Vukelić.Akademici su napisali svoja viđenja,među njima i Dušan Klepac »Glavnesmjernice u šumarstvu republike Hrvatske«,a Mirko Vidaković »Šumarska istraživanjai njihova uloga u šumarstvu«.Knjiga sadrži ove dijelove: 1. Uvod(R. Sabadi), 2. Šumarstvo u Hrvatskoj(R. Sabadi), 3. Šumarski resursi, vlasništvo,uporaba šuma i njihovo uredivanje (G. Fabijanić i suradnici), 4.Šuma i okoliš (D. Rauš i suradnici), 5.Šuma u ekonomici (R. Sabadi), 6. Zakonodavstvoi organizacija (R. Sabadi),8. Strategija razvoja i potreba investicija(R. Sabadi). Izvori podataka i upotrebljenaliteratura.Na kraju knjige nalazi se vegetacijskakarta biljnih zajednica Hrvatske dr. se.Jose Vukelića, koja s vrlo kvalitetnimfotografijama hrvatskih šuma daje posebnuvrijednost ovoj knjizi.Knjiga »Review of forestry in Croatia«prikazuje šumarstvo i drvnu industrijuu Hrvatskoj od najstarijih vremenado danas. U knjizi se nalaze suvremenipodaci o hrvatskim šumarskimresursima sa svim pratećim potencijalimakoji sudjeluju u šumskoj proizvodnjiuzimajući u obzir političke, socijalne,gospodarske, demografske i ekološkeprilike. Ti šumarski resursi nalazese na površini od 2,458.100 ha šuma išumskog zemljišta u Republici Hrvatskojs drvnom zalihom od 300 milijunam 3 i 8,8 milijuna m 3 tečajnog godišnjegprirasta i to u 84% listopadnih i 16%crnogoričnih šuma. Godišnji etat za svešume u Republici Hrvatskoj iznosi 5,5milijuna m 3 u bruto iznosu. Najveći njegovdio otpada na državne šume zakoje bruto godišnji etat iznosi 4,8 milijunam 3 s 48% tehničkog drva, 37%prostornog drva i 15% otpada.Šumarski resursi u knjizi su obradeni vrlo iscrpno prema vrsti vlasništva,prema vrstama drveća, prema uzgojnimoblicima i prema funkciji šuma. Obradene su trideset i dvije vrste drveća, stime da je za svaku vrstu drveća navedenoime na engleskom, latinskom,francuskom i njemačkom jeziku. Detaljnitabelarni podaci o površinama,drvnim zalihama i prirastima prikazanisu vrlo iscrpno i ilustrativno.Navedeni potencijali o šumskim resursimapodudaraju se s podacima uŠumskogospodarskoj osnovi Hrvatskekoju je izradila služba uređivanja šumaJavnog poduzeća »Hrvatske šume«.Osnovu je odobrilo Ministarstvo poljoprivredei šumarstva Vlade RepublikeHrvatske, kolovoza 1993.No, cjelokupni potencijal hrvatskihšumarskih resursa se ne može za sadakoristiti u cijelosti, jer je oko 1/3 teritorijaRepublike Hrvatske pod okupacijomagresora, pa je realizacija etatasmanjena čak za 40% u usporedbi sastanjem prije agresije. To potvrđujuslužbeni statistički podaci o izvršenimsječama u pojedinim godinama kakoslijedi:Godina Sječa u m 31987 4,426.0001988 4,422.0001989 4,315.0001990 3,868.0001991 2,672.0001992 2,625.000Uloga šume obrađena je vrlo iscrpnotretirajući njezinu višestruku funkcijukoja je istovremeno gospodarska,ekološka, socijalna i još mnoga druga.Gospodarska uloga šume se očitujeu njezinom učešću u sveukupnom nacionalnomdohotku Republike Hrvatske.To učešće iznosi 1,2%, ali drvnaindustrija - prerađujući sirovinu kojudobiva od šumarstva — daje svoj doprinosod 2,5%. Premda obje gospodarskegrane sudjeluju u sveukupnom dohotkusamo s 3,7%, one ipak zapošljavajuoko 45.000 radnika, a prema istraživanjuR. Sabadija ta je brojka dalekoveća ako se uzmu u obzir sve djelatnosti(izravne i neizravne) u proizvodnjišumarstva i drvne industrije.Istaknute su ekološke vrijednostišume s naročitim osvrtom na njezinuantierozijsku ulogu u zaštitnim šumamakojih u Hrvatskoj ima 54.760 ha. Navedenaje također socijalna uloga šumesa zdravstvenom, rekreacijskom, duhovnomi ostalom funkcijom šume, štoje posebno došlo do izražaja u šumamas posebnom namjenom.Šuma je prikazana kao najveća tvornicaHrvatske koja iz H 2 0 i CO2 —zahvaljujući fotosintezi — proizvodisvake godine oko 9 milijuna m 3 drvadebljeg od 7 cm, što s gledišta toplinskeenergije odgovara ekvivalentu od 3 milijunatona nafte (R. Sabadi).Imajući pred očima šumu kao našenajveće nacionalno blago u knjizi je posebnapažnja posvećena zaštiti šumakao i njezinoj njezi i suvremenom gospodaenjus obnovom.U knjizi s dokumentacijskim materijalomje predočeno sadašnje stanje hrvatskihšumarskih resursa kao osnovicaza unapređenje šumarstva i drvne industrijeuz dodatnu analizu toga stanja.Na temelju toga, u knjizi se predlažepoboljšanje šumarstva i drvne industrijeRepublike Hrvatske i navode se za tovelike mogućnosti koje se sastoje u dobrimekološkim prilikama, u brojnomstručnom kadru, u dobroj mehanizaciji,u jakoj rasadničarskoj proizvodnji, udobroj uređivačkoj službi, itd. Dobreekološke prilike na površini od 900.000ha sada degradiranih šuma omogućujuda se intenzivnim uzgojnim radovimapostojeća drvna zaliha od oko 40 milijunam 3 u tim šumama poveća na iznosod oko 200 milijuna m 3 , pa bi takoobogaćena ukupna drvna zaliha u RepubliciHrvatskoj iznosila 500 milijunam 3 . Time bi se tečajni godišnji volumniprirast mogao povećati od sadašnjih 8,8milijuna m 3 na iznos od 10 do 11 milijunam 3 drva.Spomenuti perspektivni razvoj možese ostvariti, dakako, samo uz određenaulaganja i određene aktivnosti oko pretvorbei privatizacije, kako u šumarstvu,tako i u drvnoj industriji. U tom121