Ocjena zapaljivostiPrema priloženoj tablici (slika 3) daju se ocjene zasvaku vrstu biljke. Ocjena se u rasponu od 6 razinaodređuje na temelju čestina pozitivnih testo\ a FI (frequenced inflammation) i srednje odgode zapaljivostiDl (Delai moyen d'inflammation) u sekundama.Slika 3: Tablica ocjene zapaljivostiDl32.527.522.517.512.5FI000013
izbijanje požara. Ti su požari rijetko katastrofalni uto doba godine, ali mogu opustošiti značajne površine.Sloj grmljaArbutus unedo: (planika)Uzorci grančica tipa A susreću se od mjeseca svibnjado srpnja i njihova je zapaljivost veoma slaba.Početkom razdoblja na nuli je zbog velike vlažnostitkiva, a s padom sadržaja vode zapaljivost postupnoraste. Zapaljivost grančica tipa B promjenjiva je i imaocjenu 1 i 2 kad je sadržaj vode između 130 i 150.Ocjena 3 se općenito pridodaje tijekom dugih razdobljasuše, kad sadržaj vode oscilira oko 110. Ocjena 4veoma se rijetko dodaje, samo u iznimnim dugotrajnimuvjetima suše.Zapaljivost grančica tipa C uvijek je veća od zapa-Ijivosti grančica tipa B. To dopušta korištenje ovevrste kao oznake za opasna razdoblja u slučaju nastankašumskog požara. Kad u danom području planikapostane krajnje zapaljiva, tada opasnost od katastrofalnogpožara postaje realnom. Pokazali su to E.Gaudet (1988) i S. Layec (1989).Erica arborea L.: (drvenasti vrijes)Razlika između grančica tipa A i B s jedne stranei grančica tipa B i C s druge može se uočiti samo napočetku razdoblja rasta. Zapaljivost grančica tipa Aje slaba do srednja. Nasuprot tome, zapaljivost grančicetipa B i C veoma je jaka, s time da na nju veomamalo utječu vremenske promjene. Ta jaka zapaljivostudružena s veoma velikom toplinom gorenja (više od20 kJ/g) veoma je karakteristična za ovu vrstu kojagradi neprohodnu makiju, čija srednja visina izdanakadoseže od 4 do 5 m. Tu vrstu treba smatrati veomaopasnom, pa to svojstvo upućuje na tretiranje drvenastogvrijesa kao najboljeg indikatora za nastanak šumskihpožara. Čak i nakon prestanka oborina zapaljivostte vrste ostaje još visokom, bez obzira na smanjenjemeteorološkog indeksa opasnosti od požara. Značajnosmanjenje potencijalne opasnosti od požara koju u sebinosi ova vrsta, može se dogoditi jedino dok je drvenastivrijes u cvatu.Kod Calycotoma spinosa važno je to da se tijekompožara grane ispunjene vrućim zrakom i zapaljivimplinom otkidaju od stabljika i podižući se visoko unutarstupa konvekcije padaju daleko ispred fronte požarau stanju usijane žeravice, gdje stvaraju nova žarištavatre. Njeno, uklanjanje ili uništavanje kemijskim sredstvima,kao i uklanjanje Erica scoparia koja je zapaljivijaod drvenastog vrijesa, uporno traže stručnjaci zaborbu protiv požara.Sloj drvećaPinus halepensis Mili.: (alepski bor)Iglice grančica u rastu A slaba su opasnost, doksu iglice grančica tipa B, a još više tipa C, veomazapaljive, neovisno o meteorološkim uvjetima koji nanjih malo djeluju. Zapaljivost te vrste dodatno rastesa starim iglicama koje ostaju petnaestak dana nadrvetu prije nego što se posve osuše i opadnu. Otpadšto ga čine suhe iglice veoma je zapaljiv, te jako gorivjer je obilan, što je povezano s priličnom veličinomiglica i njihovom mekoćom. Taj je otpad odličan prijenosnikpožara, ali i dragocjen pomoćnik u izvođenjunamjernih požara radi uklanjanja mrtvog goriva materijalapod šumom.Formacija koju čini alepski bor u sloju drveća,(Quercus coccifera) u sloju grmlja, te Brachvpodiumramosum u travnatom sloju, jedna je od najzapaljivijihkoje postoje. Problem ie u tome što sloj drveća nikadanije dovoljno gust da smanji snagu rasta grmlja i trava,koji svoju najveću zapaljivost dosežu u istom razdoblju.Rizik se povećava i zbog toga jer grane oštrikara zadržavajusuhe iglice alepskog bora.Qurcus ilex L.: (česmina)Sup otno nekim zamislima o zamjeni četinjača iistačama,; 'okusi i terenska promatranja pokazali su daje lišće grančica tipa B i C česmine jako zapaljivo zaljetnog razdoblja. Ta se jaka zapaljivost malo smanjujezbog razvoja novih izdanaka, ali s obzirom na njihovumalu masu, utjecaj im je slab. Suho je lišće veomazapaljivo, ali ono ne gradi guste i neprekinute sagove.U čistim i gustim formacijama, česmina smanjuje snagusloja niskog rašća, ali na većini lokacija otvorene formacijeomogućuju niskim slojevima da se razviju naperiferiji, kao i pod pokrovom pojedinih stabala. Usloju ispod alepskog bora, ova vrsta nipošto ne smanjujezapaljivost formacije. Prema tome, suprotstavljanjelisnatog drveća četinjačama na osnovi zapaljivostinjihovog išća, predstavlja besmislicu.Pinus pinaster (primorski bor)Iglice primorskog bora u ljetnom su razdoblju manjezapaljive od iglica alepskog bora, zbog kraćeg zadržavanjana granama drveća. Ovogodišnje iglice (tipA) zasigurno su manje zapaljive jer su mlade i vlažne.Iglice zrelih grančica (tip B), zatim godine n-1 (tip C)i n-2 (tip D), srednje su zapaljive. One čak i u vrijemenajžešćih suša nisu dobile ocjene 4 i 5. Otpad suhihiglica svakako je zapaljiv, s time da njegova snagagorenja ovisi o veličini fitomase. Krutost iglica povećavakompaktnost tog sloja, a time i njegovu gorivost.Vrste koje su izabrali šumarski genetičariŠumarski genetičari izabrali su određene vrste biljakakoje su nakon testiranja zbog njihove prikladnosti,prezentirali šumarskim službama radi uklanjanjazapaljivih i uvođenja manje zapaljivih vrsta: Abies cephalonica,Acacia melanoxylon, Alnus subcordata, Eucalyptusdalrympleana, Eucalyptus MacArthurii i Hakeasaligna.Ill
Change language