KLASIFIKACIJSKA VRSTA PREMA ODGODIZAPALJIVOST1Specifična analiza zapaljivosti pokazuje da ona variraovisno o fenološkom stadiju i obilježjima tkiva upojedinu stadiju, što bitno mijenja reakciju vegetativnematerije na toplinu. Niže navedena tablica sažima informacijeo zapaljivosti uzevši u obzir srednje fiziološkostanje u kojem se biljke nalaze tijekom ljetnograzdoblja.Vapnenačka provansa Kristalinska provansa Vrsta za uvođenjeSLABAAphyllantes monspeliensisBuxus sempervirensCedrus atlanticaSREDNJABrachypodium pinnatumQuercus cocciferaRosmarinus officinalisCupressus arizonicaCupressus sempervirensJAKABrachypodium ramosumMolinia coeruleaPhyllirea latifoliaThumus vulgarisUlex parvifloursPinus halepensisQuercus ilexQuercus pubescensCalycotoma spinosaCistus albidusCistus salvaefoliusCistus monspeliensis*Cytisus triflorusArbutus unedoPinus pinasterCastanea sativaErica arboreaErica scopariaCistus monspeliensis*Calluna vulgarisQuercus suberAcacia delbataAlbies cephalonicaEucalyptus dalrympleanEucalyptus macarthuriiPodatke iz ove tablice valja koristiti, uz napomenuda stanje u kojem se nalazi proučavani biljni materijalmože varirati od jednog do drugog ljeta, od jednogdo drugog lokaliteta, pa čak i u istom ljetu gdje sezapaljivost može pomaknuti od razine slaba na razinujaka, što se može vidjeti na primjeru Cistus monspeliensis(ljeplivi bušin).Zapaljivost od srednje do jake razine velikog brojabiljnih vrsta čini mediteranske šumske formacije veomagorivim. Radi smanjenja opasnosti od šumskih požara,šumarski stručnjaci trebaju intervenirati stvaranjemprosjeka u šumskom gorivu ili uvođenjem manje zapaljivihnasada.Podizanje nasada Cedrus atlantica (cedar) ili Abiescephalonica (grčka jela) može bitno smanjiti opasnostod požara. Izdanci tih dviju vrsta imaju malu zapaljivost,a odrasli nasadi zatvoren sklop koji ne dopušta,za razliku od Pinus halepensis (alepskog bora), razvojjakog sloja grmlja.Uvođenje zimzelenog hrasta (Quercus ilex) na mjestobora ne rješava problem obrane tih formacija odpožara, dok uvođenje Cupressus arizonica (čempresaiz Arizone), stabla s vodoravnim granama, jest trajnamjera smanjivanja opasnosti od požara. U očuvanjušuma od požara prednost se može dati vrstama grmljaod male do srednje zapaljivosti kao što je Arbutusunedo (planika), umjesto opasnih vrsta kao što suCalluna vulgaris (vrišt) i različite vrste vrijesa.Opasne vrste mogu se ukloniti lokalnom primjenomsistemskih herbicida triclopyr ili glyphosate, što se pokazaloveoma učinkovitim. Kontrolirano paljenje iliispaša u uklanjanju ili selekciji opasnih vrsta nije sepokazalo djelotvornim.prema razini hidričkog stresa koji je biljka doživjela112
ZAKLJUČAKIstraživanja provedena na mediteranskim šumskimvrstama dovela su nas do novih spoznaja:— veću zapaljivost određenih listača kao što suQuercus suber, Quercus pubescens i Quercus ilex, uodnosu na pojedine četinjače kao što su Pinus pinaster,Cedrus atlantica i Abies cephalonica;— povećana opasnost od požara koja dolazi odformacija bogatih Erica arborea u usporedbi s formacijamana bazi Arbutus unedo, kako u razdobljimasuša, tako i u razdobljima minimalnog rizika.Istraživanja su također pokazala da su u cjelokupnomgodišnjem ciklusu, promjene u sadržaju vode uskokorelirane s parametrima zapaljivosti. Mjerenja na eksperimentalnompodručju Ruscas, omogućila su izradukarata vegetacije iz kojih su izvedene karte potencijalneopasnosti od požara i to:— karte zapaljivosti vegetacijskih formacija, i— karte gorivosti (biovolumen vegetacije nije istovjetanbiomasi), u mjerilu 1 : 20.000 s kodiranim opisomsvake vegetacijske formnacije.Na temelju spoznaja o specifičnoj zapaljivosti, analiziranisu odnosi između podataka koje je emitiraosatelit NOAA (temperatura površine, hidrički stresvegetacije, požar vegetacije) i određenih bioloških parametarakao što je zapaljivost. Prerano je donositizaključke, ali se ti parametri razvijaju i planirane sunove kampanje u tom pravcu.Opisana metoda bit će primijenjena u Hrvatskoj umjerenju zapaljivosti i gorivosti submediteranske vegetacije,nakon uspostave eksperimentalnog poligona uMakarskoj (Dalmacija). Ta će istraživačka jedinicaproučavati šumske vrste budućnosti, kako bi šumarimapriskrbila dodatne kriterije pri izboru vrsta za uvođenjeu šume priobalnog dijela Jadrana.LITERATURALITERATURE CITEDAlexyndrian, D.: Estimation de rinflammabilite et de lacombustibilite de la vegetation, CEMAGRAF, BINo 288, Aix-en-Provence, 1982Bertović, S., Dimitrov, T. Jurčec, V. i dr.: Osnovezaštite šuma od požara, CIP, Zagreb, 1987Caramelle, P., Clement, A.: Inflammabilite et combustibilitede la vegetation mediterranenne, Avignon,1978.Deemig, J., Burgan, R., Cohen, J. D.: The nationalFire-Danger Rating System, USDA Forest ServiceGeneral Technical Report INT-39, Ogden, UTAH,1978.Dimitrov, T.: Specijalizacija u INRA Avignon, Odio zašumarska istraživanja Ruscas (Bormes-les. Mimosas)svibanj 1990. g. (rukopis)Jovanović, Dendrologija, IŠRO, Beograd, 1982.Layec, S,: Des parametres biologiques susceptibles d'ameliorerl'indice de risques d'incendies de forets, DAA,Rennes, 1989.Lawson, B. D.: Fire Wather Index, Canadian ForestryService, BC-P-17, Victoria B. C, 1977.Roux, D., Sol, B.: La prevision meteo, une alliee contreles incenties, La recherche Environnment, supplementau No. 234 de la Recherche, str. 898-900, 1991.Sol, B.: Etat de la recherche en France et previsions meteoroloquespour les incendies de forets dans le Sud-Estde la France, Meteorologie et incendies de forets, p.251-261, Geneve, 1992.Sol, B.: Teneur en eau d'une litiere d'aiguiUes de pin maritime:influence des conditions meteorologiques, Directionde la Meteorologie Nationale, Note de travailSMIR/SE No. 6, Septembre 1991.Sol, B.: Risque numerique meteorologique d'incendies deForets en zone mediterraneenne, Meteorologie Nationale,Note de travail SMIR/SE No. 1, Mai, 1989.Sol, B.: Temperature d'une litiere en terrain decouvert:modelisation phisique et comparaison avec les mesures,Meteorologie Nationale, Note de travail SMIR/SE No. 2, Aout 1989.Valette, J. C: Evolution temporelle des parameter d'inflammabiliteet des donnees satellitaires de juin aseptembre 1990, Meteorologie et incendies de juin aseptembre 1990, Meteorologie et incendies de forets,p. 262-275, Geneve, 1992.Vallete, J. C, Moro, C: Inflammabilites des especes forestieresene region mediteraneenne Francaise, INRA,Recherhes forestieres, Avignon, 1990.Vallette, J. C: Risques presentes par L'Arbusier et labruyere arborescente, INRA, Recherches forestieres,Avignon, 1989.Vallete, J. C: Inflammabilite, teneur en eau et turgescencerelative de quatre especes forestieres mediterranennes.Seminario sobre metods y equipos para la preventionde incendios forestales, ECE/ILO/FAO, Valencia,Espana, 1986.Vallete, J. C, Clement, A., Delabraze, P.: Inflammabilited'especes mediterranenne. Tests rapides. Campagneete 1978, INRA, Avignon, 1978.113