significant differences between these two populations. Research shows that thedifferences in climate and vegetational elements did not cause a change inthe trophy structure of the populations. Hereditary traits of the populationsare identical because they both originate from the Brioni Islands. Minordiferences occurring in the trophy structure are a reflection of managementinterventions and aims. Both population display an exceptionally good trendof horn development, so that after only three years nearly all the mouflonsqualify for one of the medals. The above mentioned hunting districts, togetherwith some others, are a guarantee for success in wildlife management ofmouflons at suitable habitats on the Adriatic islands, along the coast and inwider coastal regions in the Mediterranean and sub-Mediterranean belts ofCroatia.Key words: mouflon, hunting district, habitat, trophy, trophy assessment104
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWSUDK 630* 431. Šumarski list CXVIII (<strong>1994</strong>) 105BIOLOŠKI PARAMETRI PRIKLADNI ZA POBOLJŠANJE INDEKSA OPASNOSTIOD ŠUMSKIH POŽARABIOLOGICAL PARAMETERS SUITABLE FOR IMPROVING THE FOREST FIREDANGER INDEXTomislav DIMITROV*SAŽETAK: Mjerenja zapaljivosti i gorivosti mediteranskih biljnih vrstavršena su na eksperimentalnom području Dom kod Bormes les Mimosas najugoistoku Francuske. Laboratorijski testovi vršeni su na električnom grijalu(epiradiateru) radi dobivanja određenih parametara živog šumskog gorivatravnatih, grmolikih i drvenastih vrsta. Na temelju tih parametara sačinjenaje klasifikacija vrsta prema odgodi zapaljivosti i predočena šumarima radiintervencije u očuvanju i zaštiti šuma od požara.Istovremeno, analogno sjeverno-američkim metodama u izračunavanjuindeksa opasnosti od šumskih požara, mjereno je sušenje i vlaženje mrtvogšumskog goriva na dvije lokacije: na otvorenom i pod sklopom mediteranskemakije. Te su promjene praćene u odnosu na promjene meteoroloških elemenatau svrhu poboljšanja gore spomenutih metoda.Ključne riječi: zapaljivost, gorivost, električno grijalo, mediteranskavegetacija, rizik od požara.UVODUsavršavanje metoda prevencije i borbe protivšumskih požara omogućuje bitno smanjenje prosječnospaljenih šumskih površina. Duga razdoblja bez oborina,visokih dnevnih temperatura i niske relativne vlagezraka uz jak vjetar djeluju na stanja mrtvih i živihšumskih goriva. Dok su promjene na mrtvom gorivuposljedica fizičkih procesa, živa šumska goriva podložnasu fiziološkim prilagodbama.Dobro poznavanje mehanizma koji prethodi izbijanjuvatre kao i potrebnih uvjeta za početno širenje ipreobrazbu u požar veoma je korisno za usmjeravanjei vođenje preventivnih akcija u mediteranskim šumamaradi sprečavanja pojave šumskih požara. Jedna od poznatihpreventivnih mjera korištenjem kontrolirane vatreradi sprečavanja šumskih požara također zahtijevadobro poznavanje mehanizma vatre kao i obilježbušumskih goriva, u prvom redu njihove zapaljivosti igorivosti. Cilj je istraživanja koja se već dulje provodena području zapaljivosti i gorivosti živih i mrtvih šumskihgoriva na jugu Francuske analizirati odnos zapaljivostiživih šumskih goriva u odnosu na pluviometrijskirežim s jedne i odnos između zapaljivosti i sadržaja* Tomislav Dimitrov, dipl. ing.. Državni hidrometeorološki zavodRH, Zagreb, Grič 3.vlage (vode) u mrtvom gorivom materijalu s drugestrane. Također se analiziraju njihova kolebanja porazdobljima (proljeće, sredina ljeta, jesen), kao i popodručjima (od jednog lokaliteta do drugog).Cilj je tih istraživanja na eksperimentalnom područjuRuscas (pokrajina VAR) sljedeći:1. Šumarima staviti na raspolaganje listu izuzetnozapaljivih vrsta, kako bi se ograničilo njihovo širenjeili nastojalo da se oni uklone, kao i listu slabo zapaljivihvrsta koje treba favorizirati tijekom različitih šumarskihradova (održavanje, pošumljavanje, krčenje).2. Upozoriti protupožarne snage za borbu protivšumskih požara na lokalitete na kojima je vjerojatnostizbijanja vatre najviša, uspoređivanjem biljnog inventaras podacima o zapaljivosti.3. Uvesti u indeks opasnosti od šumskih požarakoje izdaje Hidrometeorološka služba, a koje koristeprotupožarne snage, specifične zapaljivosti biljnihvrsta, koje su kadre poboljšati preciznost tih indeksau razdobljima naglih oscilacija.105