Å UMARSKI LIST 3-4/1994 - HÅ D

sastojina koje su podignute prirodnim pomlađivanjem,jer smo radovima na pomlađivanju štitili tlo i mladinaraštaj od štetnih biotskih i abiotskih utjecaja.Na obešumljenim terenima i svim stojbinama gdjesu tla u toj mjeri degradirana da su izgubila svojstvašumskog tla, nužno je obavljati radove na pošumljavanjusadnicama ili sjemenom.Kod prirodne i umjetne obnove kao i kod pošumljavanjatrajno je nazočan problem broja biljaka i količinesjemena kako bi osigurali kvalitetnu, stabilnu iproduktivnu sastojinu. Kod praktičnih rješenja tih problematoliko je raznolikosti da često vode do apsurdnihrješenja. Imali smo razdoblja kad je rabljen izuzetnovisok broj biljaka (sadnja 20000 sadnica četinjača pohektaru pod neposrednim utjecajem starih njemačkihškola), da bi nakon toga broj biljaka u našoj šumarskojpraksi bio izuzetno nizak (preporuke o dostatnosti 5000biljaka lužnjaka po hektaru prilikom osnivanja sastojinaili 200 do 300 kg. žira omaške).Kod svega toga nazočna je pogreška u načinu gledanjana šumu kao životnu zajednicu, gdje su dominiralinajčešće slabo utemeljeni i argumentirani ekonomskipokazatelji nad biološko-ekološkim.Cilj svakog pomlađivanja, a i pošumljavanja, je utome da se u što kraćem roku formira mlada sastojinakoja će svojim strukturnim ustrojstvom zaustaviti procesedegradacije stojbine, a nazočne procese regresijeokrenuti u progresiju. U tom procesu broj biljakaglavne vrste drveća ima dominirajuću ulogu. On nemora biti ni prevelik ni prenizak nego optimalan.Kod istraživanja i ocjene optimalnog broja biljakamoramo sveukupno sagledati ulogu i zadaću šume kojuformiramo tijekom cijele ophodnje, a posebno:- Stanje u kojem se nalazi šumsko tlo (kod prirodnei umjetne obnove) i stupanj degradacije nešumskogtla (kod pošumljavanja).— Potrebno vrijeme i dinamika formiranja kvalitetnogašumskog tla.— Mogućnost pojave zakorovljenja i zamočvarenja.— Dinamiku visinskog, debljinskog i volumnograsta i prirasta sastojine.— Formiranje horizontalne (prostorni raspored) ivertikalne (etaže) strukture.— Međusobnu konkurenciju i prirodno izlučivanjei odumiranje stabala.Radove na njezi i zaštiti pomlatka, popunjavanje,čišćenje i prorjeđivanje.— Dužinu ophodnje.— Općekorisne funkcije šuma.— Količinu i kvalitetu drvne mase prethodnog iglavnog prihoda.— Mogućnost prirodnog pomlađivanja u budućnosti.Sve navedeno mora biti u funkciji stvaranja složenogšumskog ekosustava sa svim počelima šume kojasu sadržana u izričaju šume koja prema našem mišljenjuglasi: »ŠUMU PREDSTAVLJA ŠUMSKO TLOSUVISLO OBRASLO DRVEĆEM, GRMLJEM IPRIZEMNIM RAŠĆEM, GDJE SE TRAJNO PROI­ZVODI DRVNA TVAR I OPĆEKORISNA DOBRAIZRAŽENA U EKOLOŠKIM (ZAŠTITNIM) IDRUŠTVENIM (SOCIJALNIM) FUNKCIJAMAŠUME.«Prema tome u našim bi istraživanjima trebali datiprilog odgovoru na pitanje koji bi broj biljaka prilikomobnove šume i pošumljavanja bio dostatan da podignutašuma ispuni one uvjete koju pred nju postavljajupriroda i čovjek tijekom ophodnje, s posebnim naglaskomna obilježja stabilnosti, produktivnosti i mogućnostprirodnog pomlađivanja.2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA -The research results and discussion2.1. Pomlađivanje — RegenerationU našim istraživanjima strukturnih osobina mladihsastojina hrasta lužnjaka i običnog graba u razvojnimstadijima mlađeg i starijeg pomlatka i mladika čestose susrećemo s kvalitetno, a isto tako i loše obnovljenimsastojinama. To se prije svega odnosi na brojglavne vrste drveća, u ovom slučaju hrasta lužnjaka,koji se često javlja u izuzetno malom broju, a istotako i u onim vrijednostima za koje pretpostavljamoda su optimalne.Zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba je klimatogenazajednica u kojoj pored glavne vrste drvećapridolazi prije svega obični grab i još jedan broj pratitelja(lipa, klen, poljski jasen, voćkarice i dr). Brojostalih vrsta ovisi o broju i uspješnosti pomlađivanjaglavne vrste. Ukoliko je obnova sastojine bila kvali-tetna i na stručnoj razini, te ako smo prije sporednihvrsta na pomladnu površinu naselili glavnu vrstu uvećem broju, broj sporednih manje vrijednih i agresivnihvrsta je manji.Isto vrijedi i obratno, što je nažalost čest slučaj,pa umjesto glavne vrste dobar dio pomladne površinezauzmu agresivne, uzgojno jače pratiteljice.Kod toga je značajno istaknuti da stajališni prostorkoji zauzima jedna biljka odnosno jedno stablo prilikomradova na obnovi i pošumljavanju jednako je naraspolaganju glavnim i sporednim vrstama.Tko prije zauzme stajališni prostor ima uvjete i zatrajniji, a možda i konačni opstanak na njemu. Naosnovi toga ocjenjujemo je li sastojina kvalitetno pomlađenaili je degradirana glede vrste drveća u omjerusmjese.72