Å UMARSKI LIST 3-4/1994 - HÅ D

Sve je to razlogom da svim dužnosnicima hrvatskeVlade i JP »Hrvatske šume« koji su se dosljedno zalagaliza jedinstveno šumarsko poduzeće u Hrvatskojželimo da ustraju na tome putu, jer popravnih ispitau ovoj generaciji neće biti.Zagreb, 15. travnja 1994.Za Znanstveno-nastavno vijećeŠumarskoga fakultetaSveučilišta u ZagrebuDekan Šumarskoga fakultetaProf. dr. se. Mladen FigurićZa Šumarski institut, JastrebarskoRavnateljDr. se. Joso GračanZa Hrvatsko šumarsko društvoZagrebPredsjednik Upravnog odboraProf. dr. se. Slavko MatićNEKOLIKO NATUKNICA O POTPISNICIMA PRIOPĆENJA(1) Šumarski fakultet Sveučilišta u ZagrebuŠumarski fakultet u Zagrebu neprekinuto izvodivisokoškolsku nastavu 134 godine (u tijeku je 268.nastavni semestar). Od toga vremena 95 godina radiu okrilju Zagrebačkoga sveučilišta kao njezin po starostičetvrti član. Za to je vrijeme Fakultet završilo 5.505inženjera šumarstva i drvne industrije, 226 stručnjakasteklo je zvanje magistra šumarstva odnosno drvnotehnološkihznanosti, dok je istovremeno obranjeno 117doktorata na području biotehničkih znanosti. Mnogiod navedenih stručnjaka koji su visokoškolsku naobrazbustekli na Šumarskome fakultetu nisu samo priznatistručnjaci u domovini, nego svoje stečeno znanje prenoseu najrazvijenijim šumarskim školama svijeta (Njemačka,Švicarska, Kanada...), gradeći trajne mostovesa svojom domovinom. Neki od njih su uz časna priznanjadužnosnika poznatih najstarijih svjetskih nevladinihudruga (npr. IUFRO) postali i akademici u svojoj,ali i u drugim zemljama. Za to su, uz drugaodličja, primali i počasne doktorate znanih europskihsveučilišta.(2) Šumarski institut u JastrebarskomOvaj danas državni institut Republike Hrvatske,uz Fakultet, jedina je znanstvena ustanova u Hrvatskojkoja nastavlja tradiciju znanstvenoistraživačkog radadugu 70 godina, sudjelujući u ostvarenju mnogih šumarskihciljeva. Institut i Fakultet preko četvrt stoljećazajednički rade na programu znanstvenoistraživačkogarada u šumarstvu. Tijekom svoga djelovanja dao jeznačajan doprinos na stvaranju novih spoznaja, odgojumladih znanstvenika, prenošenju znanstvenih dosegau šumarsku praksu. Prožimanje teorije i prakse pratisvaku djelatnost ove u svijetu afirmirane ustanove.(3) Hrvatsko šumarsko društvo (HŠD)Udruga šumarskih inženjera osnovana je 1841. godine.Jedna je od najstarijih strukovnih organizacija uHrvatskoj, a najstarija je inženjerska udruga. Osim štookuplja šumarske stručnjake na društvenim i stručnimproblemima, HŠD tijekom gotovo 150 godina svogapostojanja prati svekoliku djelatnost struke, njezinihorganizacija, svojih članova, a sve s ciljem postizanjamnoge koristi, često i nauštrb trenutnih probitaka.Zajedničko djelovanje članova ustanova i udruge,potpisnica priopćenja, posebno se vidi na suradnji nadugoročnom planiranju u šumarstvu; greške i nestručnostiu toj ljudskoj djelatnosti teško se ispravljaju.Današnja generacija šumara naslijedila je tradicijudobrih gospodara šuma te ustrajava na načelu da šumenisu naslijeđene od predaka, nego da su posuđene odnaših nasljednika.Držeći se znanih načela, planski gospodareći šumamau Hrvatskoj na stručnim i znanstvenim osnovamaveć preko 225 godina (Zakonska uredba o šumamaiz 1769. godine objavljena je na hrvatskomejeziku), šumarski stručnjaci sačuvali su prirodne šumeu Hrvatskoj i u lako dostupnim dijelovima — okolicivelikih gradova (Medvednica, Kotar-šuma, Pokupskibazen), uz prometnice (Spačva, Gorski kotar), uz vodenetokove (Posavina, Repaš) i dr. Danas su one iuzor šumarima svijeta i spomenik stručnoga stoljetnogagospodarenja šumama. Sačuvane su i posljednje prašumskeoaze u Europi (Čorkova uvala, Bijele i Samarskestijene, Senjsko bilo).Drvna zaliha je u hrvatskim šumama za posljednje33 godine porasla za 35%, oko 1% godišnje (od 195milijuna kubnih metara na 298 milijuna m 3 ), iako seprosječno užilo oko 4,5 milijuna m 3 bruto drvne zalihe.Time je samo drvo sudjelovalo u bruto prihodu Hrvatskes 1,2%, dok se prema svjetskim spoznajama općekorisnefunkcije šuma cijene na 10 do 30 puta većiiznos od vrijednosti drva.Iz navedenoga, a još više iz urađenoga a nespomenutoga,ustanove i udruga, potpisnice priopćenja, predlagalesu i mnogo prije 1991. godine hrvatske šumekao jedno gospodarsko područje, što je sadašnja generacijai dočekala. Sve ostalo znalcima i dobronamjernicimagovore brojke.120