SADRŽAJ -CONTENTSIZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 232.319+322.9.001/2Matić, S.: Prilog poznavanju broja biljaka i količine sjemena za kvalitetno pomlađivanje i posumljavanje — Number ofPlants and the Amount of Seed in Relationship to the Results of Regeneration and Afforestation. (71)UDK 630*. *187.001 (497.13)Trinajstić, I.: Mezofilna šuma običnoga graba (As. Anemone-Carpinetum betuli Trinajstić 1964) u Istri* — MesophilousHornbeam-Forests (Ass. Anemone-Carpinetum betuli Trinajstić 1964) in Istria (Croatia). (81)UDK 630* 591.9/595.7.001 (497.13)Durbešić, P., Vujčić-Karlo, S., Bukvić, L: Faunističko i zoogeografsko istraživanje kornjaša (Coleoptera-Insecta)Šumskih zajednica Medvednice — Faunistic and Zoogeographic Research of Coleoptera-Insecta in some ForestCommunities on Mountain Medvednica. (85)UDK 630* 639.1 (497.13) Ovis ammon musimon Pallas.Raguž, D., Grubešić, M., Tomljanović, J. i Markota, L: Usporedba trofejne vrijednosti nekih populacija muflona(Ovis ammon musimon Pallas.) u Hrvatskoj — Comparison of Trophy Value of some Mouflon Population (Ovisammon musimon Pallas.) in Croatia. (91)PREGLEDNI ČLANCI -REVIEWSUDK 630* 431.Dim it rov, T.: Biološki parametri prikladni za poboljšanje indeksa opasnosti od šumskih požara - Biological ParametersSuitable for Improving the Forest Fire Danger Index. (105)AKTUALNOUredništvo: Priopćenje u svezi s raspravom o Hrvatskom šumarstvu i JP »Hrvatske šume«. (115)KNJIGE I ČASOPISIKlepac, D.: Rewiew of Forestry and Forest Industries Sector in Republic of Croatia (121)Piškorić, O.: Wissenschaftliche Zeitschrift, der Technischen Universitat Dresden 43(<strong>1994</strong>) Heft 1. (123)IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVATonković, D.: Crnadak o osnivanju kultura topola u Posavskim šumama hrasta lužnjaka. (124)Uredništvo: Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a. (125)IN MEMORIAMIvančević, V.: Ivan Dujanić (1932-1992.). (131)Jurić, P.: Željko Škrgatić (1913-<strong>1994</strong>.). (132)Petrović, F.: Dragutin Komlinović (1907-1993.). (132)Schreiber, P.: Ivica Miličić (1935-1993.). (133)U NEKOLIKO REDAKA (80, 132)PRETPLATA ZA ŠUMARSKI <strong>LIST</strong> U <strong>1994</strong>. g. (124)Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora.
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 232.319+322.9.001/2 Šumarski list CXVIII (<strong>1994</strong>) 71PRILOG POZNAVANJU BROJA BILJAKA I KOLIČINE SJEMENAZA KVALITETNO POMLAĐIVANJE I POŠUMLJAVANJENUMBER OF PLANTS AND THE AMOUNT OF SEED IN RELATIONSHIP TOTHE RESULTS OF REGENERATION AND AFFORESTATIONSlavko MATIĆ*SAŽETAK: Broj biljaka je jedan od glavnih čimbenika produktivnostii stabilnosti šume, a što je u skladu s njezinom definicijom koja je donesenau ovom radu. U mladim sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba (3 i10 god) ograničen je broj biljaka drvenastih vrsta na oko 40.000 kom/ha, odčega bi na lužnjak trebalo otpasti najmanje 80%, a ostalo na obični grab iostale sporedne vrste. Stajališni prostor po jednoj biljci u tim uvjetima iznosi0,25 m 2 . Rezultati istraživanja potkrepljuju i preporuku koju smo dali zasjetvu omaške žire hrasta lužnjaka kod obnove u količini od 800 kg/ha gdjebi mogli računati na 40.000 biljaka ponika po hektaru. Istražujući uspijevanjekultura hrasta lužnjaka podignutih s različitim brojem biljaka po hektaru(3000., 5000., 7000., 10000., 15000., 20000), došli smo do zaključka da sepovećanjem broja biljaka povećavaju prosječne visine i visinski prirast, smanjujekoličina korova, vrijeme i troškovi za njegu po jednoj biljci. Iz sveganavedenog zaključuje se da broj biljaka i količina sjemena moraju biti optimalnikako bi procesi regresije stojbine na pomladnoj površini u što kraćemvremenu prešli u progresiju. Daju se preporuke za šumarsku praksu o brojubiljaka, količini sjemena, načinu sjetve za glavne i pionirske vrste drvećaprilikom obnove i pošumljavanja.Ključne riječi: šuma, pomlađivanje, pošumljavanje, ponik, pomladakmladik, glavne vrste drveća, pionirske vrste, produktivnost, stabilnost, općekorisnefunkcije.1. PROBLEM ISTRAŽIVANJA - Research issuePrirodno pomlađivanje je životna i prirodna manifestacijasvake strukturno i stojbinski kvalitetne sastojine.S njim se nastavlja prirodna stalnost sastojineglede sastojinskog oblika (vrste drveća) te kvalitetnihstrukturnih i stojbinskih uvjeta. To je najbolji put kojinam omogućava da na najmanju mjeru svedemo šokovekoji su neizbježni na tlu i u mladoj sastojinitijekom »umiranja« stare i »rađanja« mlade šume. Nataj način poboljšavamo uvjete za razvoj mlade sastojinei na najmanju moguću mjeru smanjujemo troškovenjege.Problemi koji vrlo često prate i onemogućavajuprirodnu obnovu u današnjim gospodarskim i ekološkimuvjetima svrstani su u tri grupe i to:— Otežano prirodno pomlađivanje zbog pogoršanihuvjeta u i na tlu (zakorovljenje, isušivanje, zamočvarenjei dr.)— Izostanak ili nemogućnost uroda kvalitetnog sjemena.— Pogreške napravljene u gospodarskim zahvatimaposebno u zahvatima iskorištavanja, njege i obnove.U takvim uvjetima neophodno je pristupiti radovimana umjetnoj obnovi sadnjom biljaka i sadnjomili sjetvom sjemena uvažavajući načela kojih se držimokod prirodne obnove (oplodne ili postupične sječe,preborne sječe, rubne sječe). Tim putem i načinompodignuta mlada sastojina imat će sve osobine onihProf. dr. se. Slavko Matić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,Svetošimunska 25, Zagreb.71