Å UMARSKI LIST 3-4/1994 - HÅ D

smjeru predviđa se povećati sadašnjaotvorenost šuma (6,8 km/1000 ha) teizgraditi u narednih 5 godina 2.000 kmcesta. Također se ukazuje na usitnjenostprivatnih šumskih parcela (prosječno0,5 ha po vlasniku), što onemogućavauspješno gospodarenje u privatnimšumama kojih u Republici Hrvatskojima 457.400 ha, dok je ostatak od1,604.100 ha šuma u rukama države.Privatne šume su najvećim dijelompanjače (oko 70%) i imaju malenudrvnu zalihu od 37,5 milijuna m 3 drva,što upućuje na potrebu njihova poboljšanja,jer u tom sektoru hrvatskog šumarstvaleže velike mogućnosti koje sudosada bile uslijed različitih zakona iodredaba zapostavljene u svome razvoju.Drvna industrija je u knjizi obrađena detaljno, štoviše, R. Sabadiju jeuspjelo eksponencijalnim jednadžbamaizraziti funkcionalnu ovisnost proizvodnjeu drvnoj industriji od radne snagei cijene koštanja.Ukratko, sadašnje stanje u drvnojindustriji nije zadovoljavajuće. Uzrocisu vrlo različiti i kompleksni, a međunjima spominu se zaostali zastarjeli odnosi,naslijeđeni iz prošlih režima, nedovoljnauspješnost poslovanja zbognemogućnosti utjecaja svjetskog tržišta,preveliki broj pilana, rasipavanje vrijednesirovine, jer se, primjerice, furnirskitrupci koriste za piljenu robu,itd.Organizacija šumarske službe, znanstveno-istraživačkirad i obrazovanjepodvrgnuti su vrlo oštroj kritici. Ta jekritika uglavnom opravdana, samotreba naglasiti da se u novi modernisustav šumarskih djelatnosti može prijećipostepeno, a potpuno tek onda kadrat u Hrvatskoj bude završen. Dakako,da već sada treba obavljati pripreme,kako u fizičkom, tako i u duhovnompogledu, kako bi se ipak što prije mogleukloniti kritičke opaske u knjizi,ako baš ne sve, ali barem u glavnimvažnijim dijelovima šumarstva i drvneindustrije.Posebnu vrijednost knjizi dajukratki sadržaji iz Monografije »Hrvatskešume«, Zagreb 1992 (poglavlje 4.)U cjelini uzevši, knjiga »Review ofthe forestry sector in Croatia« jestručno napisana, a pojedini njezini dijeloviimaju znanstveni karakter, pa jeprimjeran prikaz hrvatskog šumarstva.Na kraju ovog svoga prikaza rekaobih još i ovo. Knjigom REWIEW offorestry FORESTRY in Croatia« prof,dr. Rudolf SAB ADI, kao glavni uredniki glavni autor, uspio je dokazati natemelju pouzdanog dokumentacijskogmaterijala da u Hrvatskoj postoje golemiprirodni i ljudski potencijali kojimogu unaprijediti hrvatsko šumarstvos drvnom industrijom na suvremenu razinukako bi se ona mogla svrstati medunajnaprednije europske zemlje. Toje ohrabrujuće. Zato ovom knjigom želimodobrobit šumarstvu Hrvatske injezine drvne indusrije.Dušan KlepacWISSENSCHAFTLICHEZEITSCHRIFTder Technischen Universitat Dresden43 (1994) Heft 1U sklopu Tehničkog univerziteta(TU) u Dresdenu uz fakultete elektrotehnike,strojarstva te fakulteta građevinarstva,vodnog gospodarstva i šumarstva,nalaze se i fakulteti za okoliš,matematiku i prirodne znanosti,pravo, filozofiju, jezike te, od 1993. godine,i za studij medicine, koji se dotada odvijao u Medicinskoj akademiji»Carl Gustav Carus«. TU izdaje i unaslovu imenovani znanstveni časopis.U prvom svesku za 1994. godinu nalazese teme Fakulteta za okoliš, za graditeljstvo,vodno gospodarstvo i šumarstvo,te prava i medicine.U svakom broju nalazi se prikaz barjednog laureata. U ovom to je Dipl.— Ing. Hans Sauer, »predsjednikZaklade Hans Sauer«. To je Zakladakoju je 1989. godine osnovao H. Saueriz sredstava jednog svog poduzeća, anjezin je zadatak pomagati istraživanjakibernetičke kreativnosti. Suosnivač jeorganizacija DABEI (Deutsche Aktiongemeinschaftbildung— Erfindung— Inovation) te inicijator, urednik ikoautor publikacija RELAIS LEXI-KON i PRIRUČNIKA za izumitelje ipoduzetnike, kojeg je 115 autora pripremalotri godine. H. Sauer do sada122ima 192 samostalna patenta, a sudionikje u daljnih 117 patenata za inovacijei poboljšanja procesa izrađenih u okvirupoduzeća. Posebno područje njegovograda su elektromagnetski releji. Njegovimradom uspjelo nekadašnje »kolose«elektromagneta za Morseov brzojav1960. godine smanjiti na 100 cm 3 aosamdesetih godina na svega 1 cm 3 ivisokog učinka. Što više, Sauerov relejs tzv. C-prekidačem uključuje strujusamo za vrijeme rada (govorenja).Kako za njegove zasluge na tom tehničkompolju tako i za njegove stavoveo potrebi etike u poslovanju, Tehničkiuniverzitet u Dresdenu 8. srpnja 1993.godine promovirao ga je za doktora h.c.Od radova i članaka ograničavamose samo na područje okoliša i šumarstva.S područja Fakulteta za okoliš objavljenisu radovi:J. Materna i H. J. Fiedler:Waldschaden als Folge chemischer Veranderungder Atmosphere - referatodržan prigodom 100-te godišnjice IU-FRO u Berlinu 1992. godine;H. J. Fiedler: Umweltforschung imRahmen des Europaischen IntegrationsstudiumsUmweltwissenschaftenan der TU Dresden;J. Wotee: Ausbildung Umweltverfahrenstechnikan der TU Dresden;S. Paar i J. Wotte: Welchen Beitragkonnen Abwfallwirtschaftskonzeptezu einem sinnvollen Umgang mitnaturlichen Ressourcen leisten?E. Novak i J. Wotte: Bewertungvon Parametern bei der Auswahl vonDekontaminationsverfahren fur Altstandorte;P. Loetzsch: Untersuchungen zurZiindung von Staub-Luft — Gemischendurch Schleiffunken.Šumarstvo je zastupljeno s člancima:O. Bloszfeld: Forstliche Hochschulwochevom 5. bis 7. oktober 1993in Tharandt, iM. Heinze: Erste Amerika — ExcursionTharandter Forststudenten.Šumarski odjel u Tarandtu najstarijije dio tog TU u Dresdenu, jer datiraod 1811. Te godine, Heinrich Cottaosnovao je vlastitu privatnu Šumarskuškolu koju je 1816. preuzela država ipovisila na Kraljevsku sasku šumarskuakademiju. Godine 1928. ta Akademijauključena je u tadanju Tehničku visokuškolu u Dresdenu odnosno u današnjiTehnički univerzitet. To je uvodni tekstza prikaz rada »Šumarske visoke škole«.Također i to, da je 1993. godinezapočeo s radom studij od četiri semestraUmweltschutz und Raumordung(Zaštita okoliša i prostornired) s usmjerenjima zaštita resursa, pla-