i značilo da hrana koja ne sadrži opasnosti ili sadrži dopuštene opasnosti uminimalnim količinama ne predstavlja rizik <strong>za</strong> potrošača.Jasnije, opasnost se povezuje s rizikom s obzirom na patogenost ili toksičnostneživog ili živog uzročnika i prisutnost u hrani u dovoljnoj količini da utječe nazdravlje. Veća ili manja ekspozicija potrošača samo pojedinim opasnostima često jepove<strong>za</strong>na s prehrambenim navikama koje mogu povećati ali i smanjiti rizik. Usuvremenom „društvu rizika“ nove se opasnosti strukturno proizvode u svakodnevnicitehnološkog okruženja, a pojedine opasnosti dobivaju sve veće značenje („emergingrisks“). Pretpostavlja se da je „društvo rizika“ u stanju razviti dovoljne, potrebne idjelotvorne mjere <strong>za</strong> nadzor opasnosti i smanjenje rizika pa tako i u pogledu GMO.Opasnosti u hrani općenito se dijele na kemijske, biološke i fizičke opasnosti iidentificiraju se i kvantificiraju kemijskim, mikrobiološkim i senzorskim anali<strong>za</strong>ma.Prema propisima koji vrijede kod nas i u EU, zdravstveno ispravna hrana ne smijesadržavati ili ne smije sadržavati više od MDK :• Metala i metaloida• Radioaktivnih tvari• Određenih ostatka pesticida• Mikotoksine• Određene mikroorganizme• PAH, Dioksine,PCB, Nitrate, 3-MCPD,• Određene aditive• Toksine morskih plodova, histamin• Ostatke veterinarskih lijekova, hormone• Neverificirani GMO• Štetna bojila tipa Sudan, metilensko žutilo, Para Red i4-(dimethylamino)azobenzene (Butter YellowHrana je svojim hranjivim sastojcima idealna podloga <strong>za</strong> rast mikroorgani<strong>za</strong>ma kojiuzrokuju kvarenje hrane te je čine nepogodnom <strong>za</strong> potrošnju, a patogene vrste ilinjihovi otrovi čine hranu opasnom <strong>za</strong> konzumaciju. Postoje brojne različite vrsteopasnih tvari koje mogu nastati prirodnim putem ili humanim aktivnostima, a hrana semože kontaminirati opasnim tvarima tijekom bilo koje faze proizvodnje, procesaprerade i distribucije hrane. Svi u lancu hrane „od polja do stola”, primarniproizvođači, prerađivači i distributeri hrane, ali i potrošači odgovorni su <strong>za</strong>zdravstvenu ispravnost i sigurnost hrane.Stvaranje većih naselja, industrali<strong>za</strong>cija te drugačiji pristup čuvanju i distribucijipostavilo je sasvim nove <strong>za</strong>htjeve pred proizvođače hrane. Otvaranjem granica,prodajom sirovina i hrane iz cijelog svijeta, prehrambeni lanac postaje dulji i složeniji,što povećava mogućnost kontaminacije. Uz to, mijenjaju se prehrambene navike,raste standard, što rezultira većom potrošnjom hrane životinjskog podrijetla. Raste iudio starije populacije, putovanja i migracije potiču rasprostranjenost, a također seteško ulazi u trag bolestima koje su uzrokovane hranom. To se posebno odnosi nakemijski štetne tvari čije djelovanje može imati dovoljno odgođen učinak da senamirnici-uzročniku ne može ući u trag.Posljedica svega je generiranje novih opasnosti i povećanje ponajprije tehnološkogrizika kod konzumirane hrane.Razvojem analitičkih postupaka i tehnika, stručnjaci usavršavaju mjerne instrumente<strong>za</strong> otkrivanje opasnosti i sve preciznije procjenjuju rizik. Javnost često nije dobroupućena u aspekte rizika i <strong>za</strong>to od neovisnih stručnjaka traži potvrdu ili reduciranjevlastitih strahova. Dugoročno gledano, takav stav je koristan <strong>za</strong> proizvođače hrane i u
konačnici im pruža priliku <strong>za</strong> povratak povjerenja potrošača. Strukturna uvjetovanostrizika postala je uobičajeni dio svakodnevnice suvremenog društva u kojem jeprisutnost rizika neupitna, a rizični sustavi često izvan dometa individualne regulacije.Institucionalne okvire sustava sigurnosti hrane javnost često percipira kao apstraktneustupajući time mjesto laičkoj percepciji rizika od hrane. Pritom varijable koje utječuna percepciju rizika su proživljena iskustva, konkretno znanje, predrasude, stupanjsuživljavanja s rizikom, karakter inicijalnih iskustava, poznavanje ili nepoznavanjerizika, moguća šteta od rizika, imaginacija ili slika o riziku, pretpostavke o utjecajurizika na život i zdravlje, socioekonomski status pojedinca i sl.Apsurdno, problem civilnog društva u 21. stoljeću je problem komunikacije iproblem poljuljanog povjerenja u stručnjake na području zdravstvene ispravnosti isigurnosti hrane. Potrošači pokušavaju vratiti povjerenje osnivanjem neovisnihagencija s panelima neovisnih znanstvenika koji na sebe preuzimaju komunikaciju sasudionicima procesa i daju procjene i tumačenja rizika.Dakle, potenciranje problema <strong>za</strong>konodavca ili proizvođača hrane kada je riječ oštetnim tvarima, sigurnosti hrane i zdravstvenoj ispravnosti hrane služi kao trojanskikonj koji u svojoj utrobi nosi ra<strong>za</strong>rače u obliku loše kvalitete hrane, ali i štetnihsastojaka koji nastaju pripremom određene hrane i obično nisu predmet analitičkogodređivanja. Jasnije, sigurna hrana prema <strong>za</strong>konskim propisima prividno donosisigurnost potrošača s pozicije trovanja te <strong>za</strong>dovoljstvo proizvođača, što opet prividnoakutno, trenutno, ne truje potrošača, koji će zbog toga privida i dalje tu hranukupovati.Svi GM proizvodi trenutno prisutni na međunarodnom tržištu prošli suprocjenu opasnosti, koju su obavile državne institucije, pri čemu se općenito slijedeisti osnovni principi, uključujući i ocjenu opasnosti <strong>za</strong> okoliš i ljudsko zdravlje.Navedena su ocjenjivanja temeljita, koriste se trenutno poznatim metodama ipostupcima i do sada još nisu upozorila na opasnosti <strong>za</strong> ljudsko zdravlje.Međutim rizici kao i <strong>za</strong> svu ostalu konvencionalnu hranu ostaju prisutni, jer GMOhrana ili sirovine koje potječu od GMO hrane prolaze isti put od polja do stola, s istimrizicima agrotehničkih mjera, tehnologije prerade i distribucije do krajnjeg potrošača.
- Page 1 and 2: UTJECAJ GM BILJAKA NA LJUDSKO ZDRAV
- Page 3 and 4: divlje i konvencionalno uzgojene bi
- Page 5 and 6: ne omogućava značajne uštede u u
- Page 7 and 8: LiteraturaAlvarez, M.L., Pinyerd, H
- Page 9: Sigurnost i nesigurnost hrane koja
- Page 13 and 14: Prinos (t/ha)87654KukuruzPšenicaJe
- Page 15 and 16: odobrena je i komercijalizacija soj
- Page 17 and 18: Negdje između ova dva termina je i
- Page 19 and 20: Dakle, brojkama rečeno, postoji ev
- Page 21 and 22: pritisak na korove zato nije toliko
- Page 23 and 24: tome što je kukuruz stranooplodna
- Page 25 and 26: 5. Castiglioni et al. (2008) Bacter
- Page 27 and 28: mikrobiološko čišćenje onečiš
- Page 29 and 30: HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUTZavod za
- Page 31 and 32: coumarate:coenzymeA ligase), čija
- Page 33 and 34: Najzastupljenije vrste GM drveća t
- Page 35 and 36: LITERATURAFillatti, J.J., J. Sellme
- Page 37 and 38: Principi procjene rizika GM hrane i
- Page 39 and 40: ) hrana i hrana za životinje koja
- Page 41 and 42: Unintended effects and their detect
- Page 43 and 44: Mr.sc. Jagoda Munić, Zelena akcija
- Page 45 and 46: leptire 23 . Korištenje herbicida
- Page 47 and 48: oboljelih u nekom području je u ko
- Page 49 and 50: primjenjuju u humanoj i veterinarsk
- Page 51 and 52: (prijenos vektora s cijepljenih na
- Page 53 and 54: 5. Ganges, L., M. Barrera, J.I. Nú
- Page 55 and 56: negativne posljedice na divlje srod
- Page 57 and 58: Što se tiče GM riba, jedina trans