studija o gmo vijeće za gmo 2013 - Ministarstvo zdravlja

kakvom se oni nalaze danas. Gledajući kroz povijest, mnoge druge ljudske djelatnosti nastalerazvojem novih tehnologija vodile su ugrožavanju zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Brojnaiskustva iz povijesti ljudskog roda nedvojbeno pokazuju da je prihvatljivost omjerpotencijalnih rizika i šteta s mogućim dobrobitima novih tehnologija uvijek određivalarealnost života. Da bi se moglo raspravljati (i odlučivati) o željenom omjeru, nužno jeispravno sagledati sve čimbenike koji na njih utječu, uključujući i razne dionike čiji interesinisu uvijek nužno u korelaciji s objektivnim sagledavanjem potencijalnih koristi i šteta. Zatoje „pitanje GMO“ nužno sagledavati ponajprije sa znanstvenog i stručnog aspekta. Kodulaženja u šire društvene rasprave, potrebno je ozbiljno analizirati i omjer subjektivnosti iobjektivnosti dionika obzirom na profesionalni i interesni status.Međutim, namjerno ili nenamjerno, zaboravlja se još jedan rizik koji je od posebnog značajaza RH, a to je „tehnološka apstinencija“. Naime, potrebno je razmotriti i koliki rizikpredstavlja nametnuto odbacivanje primjene GMO ukoliko su oni s tehnološkog aspektasuperiorni, a vrijeme pokaže da rizik od primjene GMO nije opravdan. U slučaju ovakvogscenarija posljedice tehnološke apstinencije (zaostajanje u razvoju i primjeni tehnologijautemeljenih na GMO) mogle bi imati velike štetne posljedice na gospodarstvo RH, prije svegana poljoprivredu i same farmere. Treba se prisjetiti kako su hrvatski oplemenjivači u zadnjih5-6 desetljeća (graf 2, tablica 1) stvorili naprednu oplemenjivačku školu, razvili vrhunskisortiment i osigurali stratešku neovisnost RH u segmentu proizvodnje bazične hrane za ljude istoku.Naše je mišljenje da bi za unapređenje poljoprivrede RH i zadržavanje neovisnosti u kreiranjusorata i proizvodnji reproduktivnog materijala strateških poljoprivrednih kultura bilo nužnopoticati nacionalna istraživanja iz područja biotehnologije i genetičkog inženjerstva. Ovo bitrebalo činiti kroz multidisciplinarne i „konkurentno-komplementarne“ projekte s ciljanomprimjenom u oplemenjivanju poljoprivrednog i šumskog bilja uz istovremeno naprednoistraživanje potencijalnih rizika. Odbacivanje ili prihvaćanje GMO vrlo je odgovorna odlukakoja će utjecati na našu budućnost i zahtijeva kompleksna znanja i ravnopravno tretiranje svihrizika. Ovakva znanja i potrebne kompetencije stječu se kroz seriozan istraživački rad ivrhunsko obrazovanje.Zahvala: Autori zahvaljuju dr. sc. Domagoju Šimiću (Poljoprivredni institut Osijek) nakritičkom čitanju i korisnim sugestijama.Literatura1. Álvarez-Alfageme F., Bigler F., Romeis J. (2011) Laboratory toxicity studies demonstrateno adverse effects of Cry1Ab and Cry3Bb1 to larvae of Adalia bipunctata (Coleoptera:Coccinellidae): the importance of study design. Transgenic Res 20: 467-479.2. Alves A. P., Spencer T. A., Tabashnik B. E., Siegfried B. D. (2006) Inheritance to theCry1Ab Bacillus thuringiensis toxin in Ostrinia nubilalis (Lepidoptera: Crambidae). J.Econ. Entomol. 99, 494–501.3. Brookes G., Barfoot P. (2012) Global impact of biotech crops; Environmental effects,1996-2010. GM Crops & Food: Biotechnology in Agriculture and Food Chain 3 (2): 1-9.4. Brookes G., Yu T.H., Tokgoz S., Elobeid A. (2010) The Production and Price Impact ofBiotech Corn, Canola, and Soybean Crops. AgBioForum 13(1): 25-52.