GMO i oplemenjivanje poljoprivrednog biljaprof. dr. sc. S. Kereša i prof. dr. sc. I. PejićSveučilište u Zagrebu Agronomski fakultetUvodPočetak znanstveno utemeljenog oplemenjivanja bilja veže se uz otkriće spolnosti biljakatijekom 18. stoljeća i Mendelovih <strong>za</strong>kona nasljeđivanja u drugoj polovici 19. stoljeća. Ipak,svoj glavni razvoj i profiliranje u struku oplemenjivanje bilja doživljava tijekom <strong>za</strong>dnjihstotinu godina. U ovom periodu dogodio se revolucionarni iskorak u poljoprivrednojproizvodnji koji je rezultirao višestrukim povećanjem prinosa najvažnijih poljoprivrednihkultura poput pšenice (graf 1), riže, kukuru<strong>za</strong> i mnogih drugih (Ortiz, 2011).Graf 1. Povećanje prinosa pšenice u <strong>za</strong>dnja dva stoljeća. Izvor: R. Ortiz, 2011.Na temelju nekoliko opsežnih <strong>studija</strong> široko je prihvaćeno mišljenje da je pored ni<strong>za</strong> drugihinovacija u poljoprivrednoj proizvodnji poput unapređenja ishrane i <strong>za</strong>štite bilja, razvojamehani<strong>za</strong>cije i sl., glavni doprinos (40-60% povećanja) posljedica razvoja genetike ioplemenjivanja bilja, tj. boljih sorata. Tako su primjerice u Hrvatskoj prosječni prinosipšenice u <strong>za</strong>dnjih 80 godina povećani skoro pet puta, a kukuru<strong>za</strong> i ječma četiri puta (graf 2.).Uspjeh hrvatskih oplemenjivača u kreiranju visokorodnih sorata ima <strong>za</strong> posljedicu visokuneovisnost o sjemenskom materijalu stranih kompanija što omogućuje visoku dodanuvrijednost u poljoprivrednoj proizvodnji (tablica 1.).Tijekom razvoja danas klasičnih metoda oplemenjivanja bilja dogodilo se nekolikorevolucionarnih otkrića koja su značajno utjecala na veliko povećanje produktivnostinajvažnijih poljoprivrednih kultura, kao i unapređenje kvalitete, otpornosti na bolesti ištetnike, te prilagodbu različitim okolinskim čimbenicima. Sve ovo omogućilo jeintenziviranje i širenje poljoprivredne proizvodnje u područja koja prije nisu bila prikladna <strong>za</strong>ovu svrhu te je rezultiralo značajnim povećanjem ukupne svjetske proizvodnje hrane. Trendpovećanja prinosa i prilagodbe suvremenim <strong>za</strong>htjevima proizvodnje i tržišta nastavlja se idanas.
Prinos (t/ha)87654KukuruzPšenicaJečam32101930-39 1948-57 1961-70 1971-80 1981-90 1996-00 2001-05 2006-09RazdobljeGraf 2. Porast prinosa najvažnijih poljoprivrednih kultura u RH. Izvor: Kozumplik i Pejić(2012.) u: Oplemenjivanje poljoprivrednog bilja u Hrvatskoj (monografija)Tablica 1. Udio sjemena (%) domaćih sorti u strukturi sjetve u RH. Izvor: Kozumplik i Pejić(2012) u Oplemenjivanje poljoprivrednog bilja u Hrvatskoj (monografija)Domaće sorteInozemne sorteKultura2007/20082008/20092009/2010 prosjek2007/20082008/20092009/2010 prosjekPšenica 89,3 87,4 87,087,9 10,7 12,6 13,0 12,1Kukuruz 60,3 52,5 46,453,1 39,7 47,5 53,6 46,9Ječam ozimi 92,9 86,8 79,586,4 7,1 13,2 20,5 13,6Soja 74,8 83,4 81,679,9 25,2 16,6 18,4 20,1Ograničenja klasičnog oplemenjivanja biljaMetode klasičnog oplemenjivanja <strong>za</strong>snivaju se na kontroliranoj hibridi<strong>za</strong>ciji genotipovaunutar (ali između različitih) vrsta, te selekciji superiornih jedinki u poljskim uvjetima.Osnovna slabost klasičnih metoda oplemenjivanja koje <strong>za</strong> prijenos gena iz genoma donora ugenom recipijenta koriste prirodnu seksualnu reprodukciju odnosi se na unos, pored poželjnoggena, i brojnih drugih (nepoželjnih) gena. Tijekom dugotrajne selekcije, ponekad praćenepovratnim križanjima, nastoji se eliminirati što više nepoželjnih gena, a <strong>za</strong>držati samo onekorisne. Pored ovoga, ekspresija agronomski važnih svojstava opterećena je interakcijomgenotipa i okoline (GEI) koja je uslijed recentnih klimatskih promjena danas još naglašenija.Zbog navedenih ograničenja, metode klasičnog oplemenjivanja bilja se sve višekomplementiraju s novim biotehnološkim (i/ili molekularnim) metodama koje povećavajuučinkovitost selekcije i skraćuju vrijeme potrebno <strong>za</strong> razvoj novog kultivara.
- Page 1 and 2: UTJECAJ GM BILJAKA NA LJUDSKO ZDRAV
- Page 3 and 4: divlje i konvencionalno uzgojene bi
- Page 5 and 6: ne omogućava značajne uštede u u
- Page 7 and 8: LiteraturaAlvarez, M.L., Pinyerd, H
- Page 9 and 10: Sigurnost i nesigurnost hrane koja
- Page 11: konačnici im pruža priliku za pov
- Page 15 and 16: odobrena je i komercijalizacija soj
- Page 17 and 18: Negdje između ova dva termina je i
- Page 19 and 20: Dakle, brojkama rečeno, postoji ev
- Page 21 and 22: pritisak na korove zato nije toliko
- Page 23 and 24: tome što je kukuruz stranooplodna
- Page 25 and 26: 5. Castiglioni et al. (2008) Bacter
- Page 27 and 28: mikrobiološko čišćenje onečiš
- Page 29 and 30: HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUTZavod za
- Page 31 and 32: coumarate:coenzymeA ligase), čija
- Page 33 and 34: Najzastupljenije vrste GM drveća t
- Page 35 and 36: LITERATURAFillatti, J.J., J. Sellme
- Page 37 and 38: Principi procjene rizika GM hrane i
- Page 39 and 40: ) hrana i hrana za životinje koja
- Page 41 and 42: Unintended effects and their detect
- Page 43 and 44: Mr.sc. Jagoda Munić, Zelena akcija
- Page 45 and 46: leptire 23 . Korištenje herbicida
- Page 47 and 48: oboljelih u nekom području je u ko
- Page 49 and 50: primjenjuju u humanoj i veterinarsk
- Page 51 and 52: (prijenos vektora s cijepljenih na
- Page 53 and 54: 5. Ganges, L., M. Barrera, J.I. Nú
- Page 55 and 56: negativne posljedice na divlje srod
- Page 57 and 58: Što se tiče GM riba, jedina trans