studija o gmo vijeće za gmo 2013 - Ministarstvo zdravlja

kukcima, pri realnim uvjetima izloženosti Bt toksinu. Božje ovčice su u ovom eksperimentubile izložene Bt toksinima (Cry1Ab za kontrolu kukuruznog moljca i Cry3Bb1 za suzbijanjekukuruzne zlatice) posredno preko grinja koje se hranile na Bt kukuruzu, a božja ovčica sehrani ovim grinjama. Izloženost božjih ovčica Bt toksinu je inače vrlo mala jer lisne uši, kaonjihova glavna hrana, zbog mehanizam kojim se hrane – šišu iz floema- unose u sebe vrlomalo ili ništa Bt toksina (Raps i sur. 2001).Suprotno ovome, primjena konvencionalnih insekticida, a oni se u nekim uzgojnimpodručjima (ne i u Hrvatskoj) primjenjuju u kukuruzu za suzbijanje kukuruznog moljca i/ilikukuruzne zlatice, uništava većinu kukaca u usjevu, pa i onih korisnih u biološkoj kontrolištetnika.Istraživanje koje je „podiglo prašinu“ u kojem je utvrđeno da Bt kukuruz može naštetitileptiru monarhu Danaus plexippus (Losey isur., 1999) kasnije je demantirano (Hellmich isur. 2001) osim za jedan genetički događaj (Event 176) koji je imao koncentraciju Bt toksinaCry1Ab dovoljnu da našteti monarhu preko polena spalog na cigansko perje (Asclepiassyriaca L.) na kojem se ovaj leptir hrani.Perspektive uzgoja GM usjeva u Hrvatskoj: zaključna razmatranjaU analizi prednosti i rizika GMOa i mogućih preporuka o njihovom korištenju u RH, ne možese govoriti generalno za ili protiv, već se treba držati „case by case“ principa koji jeopćeprihvaćen za GMOe.Brzo povećanje površina zasijanih GM kultivarima soje i kukuruza u SAD-u i zemljamaLatinske Amerike gdje je uzgoj GM usjeva izjednačen s konvencionalnim posljedica jevelikog interesa farmera za ovu tehnologiju i isti se nikako ne može objasniti samo pritiskomili monopolom kompanija, već primarno profitom farmera.Iz perspektive hrvatskih farmera, korištenje GM soje tolerantne na totalne herbicidevjerojatno bi bilo prihvatljivo jer proizvođači soje u Hrvatskoj imaju svake godine značajnegubitke u vidu pada prinosa uslijed nedovoljno dobre kontrole korova, najčešće kao posljedicanestručnog odabira selektivnih herbicida, nepravovremenih tretmana, ali i nepredviđenihučinaka vremenskih prilika koje nije moguće kontrolirati (ispiranje kišom ili jako sunce). Sojanema srodnika u Europi te je k tome i samooplodna kultura pa nema opasnosti odhibridizacije s ne-GM sojom na susjednim poljima te bi se mogla preporučiti farmerima zauzgoj.Nerazumljivo je zašto Europska Unija koja ovisi o GM soji iz Sjeverne i Južne Amerike zaproizvodnju stočne hrane, i istu uvozi, ne dozvoljava uzgoj GM soje?Rizik od pojave rezistentnih korova, prije elaboriran, postoji, ali isti rizik postoji i kod uzgojakonvencionalnih kultivara. I u njima se primjenjuju herbicidi (samo ne totalni), korovi su podselekcijskim pritiskom i mnogi su već razvili rezistentnost na selektivne herbicide.Biotski čimbenici općenito skloni su brzoj evoluciji, i oplemenjivači bilja imaju permanentniizazov razvoja novih sorata koje su u stanju nositi se sa izazovima svog vremena. Pri tome jetehnologija genetičkog inženjerstva u prednosti nad klasičnim oplemenjivanjem za istasvojstva jer može značajno brže polučiti odgovore na aktualne probleme.Jednako kao kod soje, za farmere bi i proizvodnja GM kukuruza tolerantnog na totalneherbicide pojeftinila proizvodnju i agrotehniku, te povećala prinose. Razlika je međutim u