studija o gmo vijeÄe za gmo 2013 - Ministarstvo zdravlja

More documents

Recommendations

Info

GMO i oplemenjivanje poljoprivrednog biljaprof. dr. sc. S. Kereša i prof. dr. sc. I. PejićSveučilište u Zagrebu Agronomski fakultetUvodPočetak znanstveno utemeljenog oplemenjivanja bilja veže se uz otkriće spolnosti biljakatijekom 18. stoljeća i Mendelovih zakona nasljeđivanja u drugoj polovici 19. stoljeća. Ipak,svoj glavni razvoj i profiliranje u struku oplemenjivanje bilja doživljava tijekom zadnjihstotinu godina. U ovom periodu dogodio se revolucionarni iskorak u poljoprivrednojproizvodnji koji je rezultirao višestrukim povećanjem prinosa najvažnijih poljoprivrednihkultura poput pšenice (graf 1), riže, kukuruza i mnogih drugih (Ortiz, 2011).Graf 1. Povećanje prinosa pšenice u zadnja dva stoljeća. Izvor: R. Ortiz, 2011.Na temelju nekoliko opsežnih studija široko je prihvaćeno mišljenje da je pored niza drugihinovacija u poljoprivrednoj proizvodnji poput unapređenja ishrane i zaštite bilja, razvojamehanizacije i sl., glavni doprinos (40-60% povećanja) posljedica razvoja genetike ioplemenjivanja bilja, tj. boljih sorata. Tako su primjerice u Hrvatskoj prosječni prinosipšenice u zadnjih 80 godina povećani skoro pet puta, a kukuruza i ječma četiri puta (graf 2.).Uspjeh hrvatskih oplemenjivača u kreiranju visokorodnih sorata ima za posljedicu visokuneovisnost o sjemenskom materijalu stranih kompanija što omogućuje visoku dodanuvrijednost u poljoprivrednoj proizvodnji (tablica 1.).Tijekom razvoja danas klasičnih metoda oplemenjivanja bilja dogodilo se nekolikorevolucionarnih otkrića koja su značajno utjecala na veliko povećanje produktivnostinajvažnijih poljoprivrednih kultura, kao i unapređenje kvalitete, otpornosti na bolesti ištetnike, te prilagodbu različitim okolinskim čimbenicima. Sve ovo omogućilo jeintenziviranje i širenje poljoprivredne proizvodnje u područja koja prije nisu bila prikladna zaovu svrhu te je rezultiralo značajnim povećanjem ukupne svjetske proizvodnje hrane. Trendpovećanja prinosa i prilagodbe suvremenim zahtjevima proizvodnje i tržišta nastavlja se idanas.
Prinos (t/ha)87654KukuruzPšenicaJečam32101930-39 1948-57 1961-70 1971-80 1981-90 1996-00 2001-05 2006-09RazdobljeGraf 2. Porast prinosa najvažnijih poljoprivrednih kultura u RH. Izvor: Kozumplik i Pejić(2012.) u: Oplemenjivanje poljoprivrednog bilja u Hrvatskoj (monografija)Tablica 1. Udio sjemena (%) domaćih sorti u strukturi sjetve u RH. Izvor: Kozumplik i Pejić(2012) u Oplemenjivanje poljoprivrednog bilja u Hrvatskoj (monografija)Domaće sorteInozemne sorteKultura2007/20082008/20092009/2010 prosjek2007/20082008/20092009/2010 prosjekPšenica 89,3 87,4 87,087,9 10,7 12,6 13,0 12,1Kukuruz 60,3 52,5 46,453,1 39,7 47,5 53,6 46,9Ječam ozimi 92,9 86,8 79,586,4 7,1 13,2 20,5 13,6Soja 74,8 83,4 81,679,9 25,2 16,6 18,4 20,1Ograničenja klasičnog oplemenjivanja biljaMetode klasičnog oplemenjivanja zasnivaju se na kontroliranoj hibridizaciji genotipovaunutar (ali između različitih) vrsta, te selekciji superiornih jedinki u poljskim uvjetima.Osnovna slabost klasičnih metoda oplemenjivanja koje za prijenos gena iz genoma donora ugenom recipijenta koriste prirodnu seksualnu reprodukciju odnosi se na unos, pored poželjnoggena, i brojnih drugih (nepoželjnih) gena. Tijekom dugotrajne selekcije, ponekad praćenepovratnim križanjima, nastoji se eliminirati što više nepoželjnih gena, a zadržati samo onekorisne. Pored ovoga, ekspresija agronomski važnih svojstava opterećena je interakcijomgenotipa i okoline (GEI) koja je uslijed recentnih klimatskih promjena danas još naglašenija.Zbog navedenih ograničenja, metode klasičnog oplemenjivanja bilja se sve višekomplementiraju s novim biotehnološkim (i/ili molekularnim) metodama koje povećavajuučinkovitost selekcije i skraćuju vrijeme potrebno za razvoj novog kultivara.
Page 1 and 2: UTJECAJ GM BILJAKA NA LJUDSKO ZDRAV
Page 3 and 4: divlje i konvencionalno uzgojene bi
Page 5 and 6: ne omogućava značajne uštede u u
Page 7 and 8: LiteraturaAlvarez, M.L., Pinyerd, H
Page 9 and 10: Sigurnost i nesigurnost hrane koja
Page 11: konačnici im pruža priliku za pov
Page 15 and 16: odobrena je i komercijalizacija soj
Page 17 and 18: Negdje između ova dva termina je i
Page 19 and 20: Dakle, brojkama rečeno, postoji ev
Page 21 and 22: pritisak na korove zato nije toliko
Page 23 and 24: tome što je kukuruz stranooplodna
Page 25 and 26: 5. Castiglioni et al. (2008) Bacter
Page 27 and 28: mikrobiološko čišćenje onečiš
Page 29 and 30: HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUTZavod za
Page 31 and 32: coumarate:coenzymeA ligase), čija
Page 33 and 34: Najzastupljenije vrste GM drveća t
Page 35 and 36: LITERATURAFillatti, J.J., J. Sellme
Page 37 and 38: Principi procjene rizika GM hrane i
Page 39 and 40: ) hrana i hrana za životinje koja
Page 41 and 42: Unintended effects and their detect
Page 43 and 44: Mr.sc. Jagoda Munić, Zelena akcija
Page 45 and 46: leptire 23 . Korištenje herbicida
Page 47 and 48: oboljelih u nekom području je u ko
Page 49 and 50: primjenjuju u humanoj i veterinarsk
Page 51 and 52: (prijenos vektora s cijepljenih na
Page 53 and 54: 5. Ganges, L., M. Barrera, J.I. Nú
Page 55 and 56: negativne posljedice na divlje srod
Page 57 and 58: Što se tiče GM riba, jedina trans

studija o gmo vijeÄe za gmo 2013 - Ministarstvo zdravlja

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

studija o gmo vijeÄe za gmo 2013 - Ministarstvo zdravlja