studija o gmo vijeće za gmo 2013 - Ministarstvo zdravlja

tome što je kukuruz stranooplodna kultura i što bi se kod njegove proizvodnje trebalo držatistrožih mjera prostorne izolacije, a to bi bilo moguće samo na vrlo velikim poljoprivrednimkompleksima. Na malim rasparceliranim posjedima koji prevladavaju u RH, koegzistencijaGM i ne-GM kukuruza teško bi se postigla.Kad je u pitanju Bt kukuruz tolerantan na kukuruznog moljca, njegova primjena u Hrvatskojvjerojatno ne bi bila opravdana jer su gubici prinosa od ovog štetnika samo sporadično visoki.U prilog toj činjenici ide i podatak da u RH nema niti jednog insekticida registriranog zasuzbijanje kukuruznog moljca (Poljoprivredna savjetodavna služba), a pravilnim mjeramaagrotehnike (jesensko zaoravanje kukuruzovine) i plodoredom, ovog kukca je u Hrvatskojmoguće za sada dobro kontrolirati. Sve prije rečeno o potrebi veće prostorne izolacije koduzgoja GM kukuruza vrijedi i ovdje.Za farmere u RH, koju sve češće pogađa suša tijekom kasnih proljetnih i ljetnih mjeseci, pričemu stradava velik broj usjeva, bit će vjerojatno zanimljivi GM kultivari s novomtehnologijom RNA čaperona tolerantniji na sušu od konvencionalnih kultivara.Perspektive primjene genetičkih modifikacija (GM) u oplemenjivanju biljaPretpostavka je da su svi GMOi stvoreni s motivom dobre namjere i za dobrobit čovječanstvajer su proistekli iz akademske i znanstvene zajednice koju u pravilu prate visoki moralni ietički kriteriji. Također, kreiranje i puštanje jednog GMO je vrlo složen i dugotrajan postupakkoji nužno podrazumijeva suradnju većeg broja istraživača i suradnika te su rezultatiočekivanih pozitivnih, ali i negativnih i sporednih efekata, pod kontrolom šireg krugasuradnika, a ne pojedinca.Danas je postalo vrlo teško praćenje objektivnih informacija o mogućnostima i koristimagenetički modificiranih organizama, kao i rizicima i dokazanim negativnim sporednimučincima istih. Objektivne stručne informacije se miješaju s površnim selektivnim izjavamaza medije, te brojnim nepotpisanim i nerecenziranim internetskim i novinskim člancima. Uizvještavanju o GMOima prevladava koncept članaka za „dnevni tisak“ nad stručnim ikritičnim pristupom.Kao model „objektivnog informiranja“ najčešće se koristi metoda sučeljavanja koja se zasnivana jednakoj distribuciji vremena ili prostora za iznošenje suprotnih argumenata, a da se pritome nedovoljno vodi računa o kompetencijama izvora. Tako primjerice, o agronomskimsvojstvima GM kultivara dobivaju priliku govoriti i pisati potpuno netočno osobe koje nemajunikakvo praktično znanje i iskustvo. Također, čest je slučaj i praksa da stavove farmerazastupaju poduzetnici, ekolozi ili sociolozi, a ne oni sami. Na ovaj način, fokus šire javnostiodlazi sa biti problema i racionalne prosudbe o omjeru koristi i rizika GMO kao novetehnologije, a usmjerava se na medijski atraktivne iracionalne sukobe pojedinaca i skupinakoji najčešće egzistencijalno nisu povezani ni sa poljoprivrednom proizvodnjom niti sastvaranjem GMO.Za objektivno prosuđivanje o mogućim koristima i rizicima potrebno je koristiti visokostručna znanja zasnovana na specijaliziranom obrazovanju i izravnom iskustvu. Ovakveinformacije najčešće dolaze iz kvalitetnih eksperimenata i proizvodne prakse, u formirecenziranih stručnih i znanstvenih radova.Zaključno, neosporno je da genetičko inženjerstvo nudi rješenja koja mogu unaprijeditipoljoprivrednu proizvodnju i biti od koristi poljoprivrednicima, u društvenom formatu u