studija o gmo vijeće za gmo 2013 - Ministarstvo zdravlja

sense tehnologijom utišavanja gena proizveden je i GM krumpir s izmjenjenim sadržajemškroba, a istom tehnologijom usporava se i prezrijevanje plodova, bilo smanjenjemproizvodnje etilena ili supresijom poligalaktouronaze.Obećavajuće GM biljkeDugo očekivane sorte tolerantne na abiotske stresove nadomak su komercijalizaciji. U 2013godini očekuje se komercijalizacija prvog hibrida kukuruza tolerantnog na sušu (Monsanto).Hibrid u sebi ima „cold shock protein B“ (CspB) iz bakterije Bacillus subtilis. CSP suklasificirani kao RNA čaperoni (chaperons) koji imaju sposobnost ne-kovalentnog vezanja napogrešno uvijenu, npr. dvolančanu RNA (dsRNA), odvijanje istih i vraćanje takvih RNAmolekula u normalnu biološku funkciju - translaciju. Pogrešno uvijanje makromolekulapospješeno je stresnim uvjetima (suša, hladnoća). Čaperoni ne reagiraju s makromolekulamačije je uvijanje u sekundarnu (ili daljnje strukture-tercijarna, kvarterna-u slučaju proteina)strukturu normalno tj. koje imaju normalnu biološku funkciju. U slučaju CSP proteina todokazuju i transgene biljke kukuruza čiji je prinos u optimalnim uvjetima isti kao prinoskonvencionalnog kultivara, ali u stresnim uvjetima pokazuju veći prinos (do 13.4%)(Castiglioni i sur. 2008).U Nizozemskoj je proizveden cisgenični krumpir otporan na peronosporu krumpira(Phytophtora infestans). R-geni koji daju otpornost na bolest izolirani su iz divljih srodnikakrumpira i preneseni u kultivirani krumpir. Zahtjev za komercijalizaciju još nije poslan.Međutim, zadnji primjer vezan je uz inicijativu europskih znanstvenika da se za cisgeničnebiljke pojednostavni procedura odobravanja (u odnosu na transgenične) za uvođenje u okoliš ikomercijalizaciju. Niže su objašnjene razike između cisgeničnih, transgeničnih i intrageničnihbiljaka.Cisgeneza, transgeneza i intragenezaCisgeničnim krumpirom, ali i nekim drugim biljnim vrstama (jabuka, jagoda) modificiranimistom tehnologijom, započela je, možda, jedna nova era genetičkih modifikacija.Cisgeneza, kao tehnologija opisana je i upotrijebljena prvi puta u Nizozemskoj (Schaart,2004).Cisgeneza, nasuprot transgenezi, je genetička modifikacija organizma primaoca (biljke)genom/genima seksualno kompatibilne vrste (iste ili usko srodne). Cisgeni sadrže originalneintrone kao i vlastite regulatorne sekvence promotor i terminator, te su uvijek „normal sense“orijentirani. Za proizvodnju cisgeničnih biljaka, može biti korištena bilo koja prikladnatehnika genetičkih modifikcaija. Cisgenične biljke ne smiju sadržavati selektivne markergene. Ponekad se ova tehnika veže uz unos gena u biljku pomoću agrobakterija koje moguprenijeti i dio T-DNA (graničnih sekvenci) pa se govori o cisgenezi s T-DNA graničnimsekvencama (kao jedinim stranim genima u genetički modificiranoj biljci). Prednost cisgenezeu odnosu na klasično oplemenjivanje (hibridizaciju) je što se cisgenezom u organizamprimaoca unose samo poželjni, bez usko vezanih često nepoželjnih gena, tj. isključuje se„linkage drag“.Transgeneza (klasična genetička modifikcaija) s druge strane uključuje prijenos bilo kojegstranog gena (transgena) u genom primaoca. Transgeni potječu iz seksualno inkompatibilnihvrsta, koje vrlo često pripadaju različitim carstvima (geni iz bakterija unešeni u biljke).Regulatorne sekvence transgena također potječu iz različitih organizama (npr. virusa), atransgenične biljke posjeduju i selektivni marker gene (najčešće gen za tolerantnost naantibiotik).