studija o gmo vijeće za gmo 2013 - Ministarstvo zdravlja

Era molekularnog oplemenjivanja biljaBiotehnološke metode koje se koriste u selekciji i oplemenjivanju bilja mogu bitia) Dijagnostičke: metode napredne selekcije pomoću molekularnih markera(prepoznavanja superiornih biljaka na temelju informacija iz njihove DNA ilirekonstrukcija roditeljskih linija postojećih hibrida metodom inverznogoplemenjivanja) koje u pravilu slijede nakon prirodne intra i interspecijes hibridizacijeb) Invazivne: mutageneza, fuzija protoplasta, genetičko inženjerstvo (transgeneza,cisgeneza) koje pretpostavljaju aktivno zadiranje u genom i njegovu modifikacijuPrimjenom selekcije pomoću molekularnih markera (Marker Assisted Selection - MAS) danasje moguće rutinski u vrlo ranom stadiju razvoja izabrati iz populacije srodnih biljaka baš onekoje posjeduju gene za poželjna agronomska svojstva, za što bi klasičnim metodama selekcijebilo potrebno više godina. Međutim, u svojoj osnovi MAS je osuvremenjena dijagnostičkametoda klasičnog oplemenjivanja, bez izravnog utjecaja na transfer i inkorporaciju poželjnoggena u genom domaćina.Revolucionarna novina koja je našla svoju primjenu u oplemenjivanju poljoprivrednog bilja jetehnologija izravnog prijenosa poželjnih pojedinačnih gena u genom domaćina. Ova metodase naziva genetička modifikacija ili genetička transformacija, a široko prihvaćeni naziv ovetehnologije je i genetičko inženjerstvo. Metode genetičkog inženjerstva omogućujuoplemenjivačima „popravljanje“ postojećih komercijalno uspješnih sorata u relativno kratkomvremenu i bez razdvajanja blokova poželjnih gena postignutih višegodišnjim klasičnimoplemenjivanjem. Dosezi i mogućnosti genetičkog inženjerstva su vrlo veliki i imaju velikikapacitet u oplemenjivanju bilja. Međutim, kako su umjetne manipulacije koje koristi ovatehnologija vrlo sofisticirane, nije do kraja poznato i sigurno u kojoj mjeri introducirani„strani“ geni, imaju neželjene interakcije sa ostatkom genoma. Još više od ovoga strah izazivai puštanje ovakvih organizama u okoliš i mogućnost interakcije ovakvih genotipova sprirodnim populacijama iste i srodnih vrsta.U nastavku teksta, iznosimo naš pogled na današnju primjenu, rizike i perspektivu genetičkoginženjerstva u razvoju genetički modificiranih (GM) sorata poljoprivrednog bilja.Komercijalizirane/kultivirane genetički modificirane biljkeOd 1995-2012 godine odobrenje za komercijalizaciju, bilo gdje u svijetu, dobilo je ukupno 25različitih genetički modificiranih biljnih vrsta (International Service for the Acquisition ofAgri-biotech Applications, http://www.isaaa.org/gmapprovaldatabase/default.asp). Neke odtih vrsta promijenjene su samo za jedno, a neke za više različitih svojstava (tzv. „stackedtraits“). Najveći broj komercijaliziranih genetičkih događaja ima kukuruz (65), pamuk (39),uljana repica (15) i soja (14), a nekoliko vrsta ima samo po jedan komercijalizirani genetičkidogađaj.Međutim, nisu svi komercijalizirani „genetički događaji“ već u proizvodnji; možda nikad ineće biti. Postoje i primjeri s tržišta povučenih „genetičkih događaja“ kao npr. Flavr-Savrrajčica sa sporijim prezrijevanjem (Flavr-Savr rajčica je bila prva komercijalno (1994)uzgajana GM biljna vrsta), te krumpir otporan na krumpirovu zlaticu i viruse (npr. RussetBurbank New Leaf Plus, Russet Burbank New Leaf Y).U komercijalnoj poljoprivrednoj proizvodnji u 2011. godini je bilo 15 različitih biljnih vrsta.Prvo mjesto zauzima soja s modifikacijom za tolerantnost na totalne herbicide, a proizvodi sei soja s izmijenjenim sastavom ulja – visokim sadržajem oleinske kiseline. U 2012. godini