Strategija procjene rizika GMOSanja Miloš, dipl. ing. poljoprivrede, Hrvatska agencija <strong>za</strong> hranu, OsijekUvodSredišnju ulogu procjene rizika i donošenja ne<strong>za</strong>visnog znanstvenog mišljenja GMO na razini EU imaEuropian Food Safety Agency (EFSA) dok je donošenje odluka u smislu autori<strong>za</strong>cije, inspekcija ikontrola u nadležnosti Europske komisije te zemalja članica. EFSA savjetuje nadležna nacionalnatijela o svakom <strong>za</strong>htjevu <strong>za</strong> autori<strong>za</strong>ciju GMO i pruža povratne informacije pove<strong>za</strong>ne s znanstvenimčinjenicama tijekom procesa procjene rizika. Sva znanstvena mišljenja dostupna su javnosti nanjihovim stranicama. Europska komisija prije donošenja konačne odluke o autori<strong>za</strong>ciji organizirajavne konzultacije.EFSA-in znanstveni odbor (The Panel on Genetically Modified Organisms (GMO)) razvio je nizdokumenta o smjernicama koje pokrivaju potpunu procjenu rizika GM biljaka i mikroorgani<strong>za</strong>ma tehrane i hrane <strong>za</strong> životinje dobivene iz njih. Početkom 2012. godine publicirano je mišljenje o procjenirizika <strong>za</strong> hranu i hranu <strong>za</strong> životinje dobivenu od GM životinja. Iako do sada na razini EU nije bilo<strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> odobravanjem ovakve hrane, temeljem saznanja o smjerovima napredovanjabiotehnologije u zemljama izvan EU, stručnjaci EFSA-e ovaj iskorak smatraju proaktivnim mjerama uočekivanju mogućih aplikacija u budućnosti. Odvojeno od ovih smjernica tijekom 2012. planirana sepokretanje javnih konzultacija kao osnove <strong>za</strong> procjenu rizika GM životinja <strong>za</strong> okoliš (EFSA, 2012.).Također, znanstveni odbor smatra da su opće prihvaćene smjernice procjene rizika <strong>za</strong> GMOprimjenjive i <strong>za</strong> biljke dobivene cis i intragenezom, što je detaljnije opisano u mišljenju odbora(EFSA, 2012.).Procjena rizika je proces koji se sastoji od četiri koraka a smjernice <strong>za</strong> identifikacija mogućih razlikaizmeđu GM i ne-GM organi<strong>za</strong>ma su općenito podijeljene u dva dijela: (1) procjena sigurnosti <strong>za</strong>okoliš i (2) procjena sigurnosti hrane i hrane <strong>za</strong> životinje te nutritivni učinak identificiranih različitosti,ako postoje. Također, točno su navedeni i potrebni podaci te detaljan opis pitanja na koje se trebaobratiti pažnja pri svakom koraku procjene rizika. To uključuje molekularnu karakteri<strong>za</strong>ciju genetskemodifikacije, procjenu modifikacije sa naglaskom na agronomske karakteristike GM biljke, podatke osastavu, toksičnosti, alergenosti, nutritivnoj vrijednosti. Ključni element okolišne procjene rizikaodnosi se na potencijalne promjene i interakciju GM biljaka sa biotičkim i abiotičkim čimbenicimaprirodnog okruženja. Zakonska je osnova i daljnje praćenjem GM hrane i hrane <strong>za</strong> životinje na tržištutvz. post-market monitoring ili praćenje GM biljaka u okolišu što ima <strong>za</strong> svrhu otkriti bilo kakavpotencijalno negativan učinak koji nije bio uočen.Osnivanjem Hrvatske agencije <strong>za</strong> hranu (2005.) uspostavljeno je tijelo koje kontinuirano pratiproblematiku GMO u našoj zemlji. To je Znanstveni odbor <strong>za</strong> novu hranu i hranu <strong>za</strong> životinje. Ovajodbor ima sedam članova koji od osnivanja prate sva najvažnija događanja i propise ve<strong>za</strong>ne uz GMhranu i hranu <strong>za</strong> životinje u RH, te autori<strong>za</strong>cije na razini EU i šire. Aktivno prate i razvoj te primjenumetodologije i vodiča Europske agencije <strong>za</strong> sigurnost hrane namijenjene procjeni rizika GMO u svrhuautori<strong>za</strong>cije.
Principi procjene rizika GM hrane i hrane <strong>za</strong> životinjePojam procjene rizika opisuje "proces procjene koji uključuje identifikaciju pratećih nesigurnosti,vjerojatnosti i težinu štetnog učinka (učinaka) i događaja na ljude ili okoliš. Do štetnog učinka(učinaka) ili događaja dolazi uslijed izloženosti izvoru (izvorima) rizika pod određenim okolnostima.“(EC, 2000a). Procjena rizika se sastoji od četiri koraka; identifikacije opasnosti, karakteri<strong>za</strong>cijeopasnosti, procjene izloženosti i karakteri<strong>za</strong>cije rizika ( EC, 2002c, Codex Allimentarius Commision,2001).Svaki korak u procjeni rizika GM biljaka te hrane i hrane <strong>za</strong> životinje dobivene od njih identificirakarakteristike koje mogu uzrokovati štetan učinak, procjenjuje vjerojatnost nastanka rizika svakeutvrđene karakteristike GMO-a i evaluira potencijalne posljedice (EC, 2002a). Procjena sigurnostiGMO provodi se <strong>za</strong> svaki pojedini slučaj <strong>za</strong>sebno (case-by-case), usporedbom svojstavanovostvorenog GMO (biljke, hrane ili proizvoda) sa istovjetnim konvencionalnom proizvodom.Komparativni pristupStrategija procjene rizika GM biljaka i derivirane hrane temelji se na pronalaženju prikladnihmetoda i pristupa pomoću kojih je moguća usporedba GM biljaka te hrane i hrane <strong>za</strong> životinjedobivene od njih i njihovih odgovarajućih komparatora. Temeljna pretpostavka ovakvog pristupa je datradicionalno uzgojene biljke i hrana imaju povijest dugogodišnjeg korištenja od strane potrošača i/ilidomaćih životinja. Upravo stoga proizvodi uzgojeni i dobiveni tradicionalnim načinom služe <strong>za</strong>usporedbu pri procjeni sigurnosti GM biljaka (Kok i Kuiper, 2003.). Primjena pristupa komparativneprocjene rizika također označava i koncept tvz. značajne jednakosti (substantial eqivalence) koji se<strong>za</strong>htjeva između konvencionalnih i GMO proizvoda (OECD, 1993., FAO/WHO, 2000.). Konceptusporedbe predstravlja polazište <strong>za</strong> procjenu rizika koja se nadalje usmjerava ka okolišnoj procjeni iliprocjeni sigurnosti hrane ili hrane <strong>za</strong> životinje. Služi u svrhu utvrđivanja namjeravanih i neželjenihrazlika i/ili nedostataka uzimajući u obzir raspon prirodnih varijacija.Procjena rizika <strong>za</strong>počinje sveobuhvatnom molekularnom karakteri<strong>za</strong>cijom GM biljke, a <strong>za</strong>tim slijediusporedna anali<strong>za</strong> odgovarajućih karakteristika GM biljke i njenog odgovarajućeg komparatora.Definicija komparatora opisana je u regulativi EU (1829/2003) dok je EFSA (2011a) objavila vodič <strong>za</strong>izbor. Pri procjeni se istodobno provode dvije komplementarne provjere: test razlike i test jednakosti(EFSA, 2010b). Test razlika služi <strong>za</strong> provjeru da li se GM biljka, izostavljajući introducirane genetskemodifikacije, razlikuje od svojih komparatora i stoga potencijalno predstavlja opasnost. Testjednakosti se koristi <strong>za</strong> provjeru da li agronomska, fenotipska i kompozicijska obilježja GM biljkepripadaju rasponu prirodnih varijacija. Raspon prirodne varijacije procjenjuje se iz ni<strong>za</strong> ne-GMreferentnih vrsta koje imaju povijesti sigurnog korištenje (EFSA, 2010b). Izlazni rezultati ove analizenadopunjuju strukturu procesa procjene rizika.Namjeravani i neželjeni učinciNamjeravani učinci su oni koji ispunjavaju osnovni cilj genetske modifikacije. Promjene ufenotipu se mogu utvrditi putem komparativne analize performansi rasta, prinosa, otpornost na bolesti,i sl.. U odnosu na svoj komparator, namjeravane promjene u sastavu GM biljke mogu se prepoznatiutvrđivanjem pojedinih spojeva, npr. ekspresija novih proteina, makro i mikronutrijenata,antinutrijenata i prirodnih toksina i to predstavlja tvz. ciljani pristup. Uvođenje gena u biljke može
- Page 1 and 2: UTJECAJ GM BILJAKA NA LJUDSKO ZDRAV
- Page 3 and 4: divlje i konvencionalno uzgojene bi
- Page 5 and 6: ne omogućava značajne uštede u u
- Page 7 and 8: LiteraturaAlvarez, M.L., Pinyerd, H
- Page 9 and 10: Sigurnost i nesigurnost hrane koja
- Page 11 and 12: konačnici im pruža priliku za pov
- Page 13 and 14: Prinos (t/ha)87654KukuruzPšenicaJe
- Page 15 and 16: odobrena je i komercijalizacija soj
- Page 17 and 18: Negdje između ova dva termina je i
- Page 19 and 20: Dakle, brojkama rečeno, postoji ev
- Page 21 and 22: pritisak na korove zato nije toliko
- Page 23 and 24: tome što je kukuruz stranooplodna
- Page 25 and 26: 5. Castiglioni et al. (2008) Bacter
- Page 27 and 28: mikrobiološko čišćenje onečiš
- Page 29 and 30: HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUTZavod za
- Page 31 and 32: coumarate:coenzymeA ligase), čija
- Page 33 and 34: Najzastupljenije vrste GM drveća t
- Page 35: LITERATURAFillatti, J.J., J. Sellme
- Page 39 and 40: ) hrana i hrana za životinje koja
- Page 41 and 42: Unintended effects and their detect
- Page 43 and 44: Mr.sc. Jagoda Munić, Zelena akcija
- Page 45 and 46: leptire 23 . Korištenje herbicida
- Page 47 and 48: oboljelih u nekom području je u ko
- Page 49 and 50: primjenjuju u humanoj i veterinarsk
- Page 51 and 52: (prijenos vektora s cijepljenih na
- Page 53 and 54: 5. Ganges, L., M. Barrera, J.I. Nú
- Page 55 and 56: negativne posljedice na divlje srod
- Page 57 and 58: Što se tiče GM riba, jedina trans