Potencijalne utjecaje transgeničnih drvenastih vrsta na hidrologiju tla, te mogućeutjecaje na ukupnu biološku raznolikost, biljni i životinjski svijet i zdravlje ljudi. Potrebno jeprovesti i analize svih ostalih specifičnih karakteristika koje posjeduju nemodificiraneishodišne vrste a koje bi se mogle promijeniti unesenim genom i interakcijom modificiranogorganizma s okolišem.Iako <strong>za</strong> sada ne postoje naznake uporabe genetskog inženjeringa u šumarstvu,potrebo je steći dovoljnu količinu znanja i biti u korak s svjetskim trendovima, što ćeomogućiti spremnost <strong>za</strong> upravljanje i korištenje genetski modificiranih šumskih vrsta drveća.<strong>Ministarstvo</strong> kulture je na temelju odredbe članka 28. stavka 5. Zakona o genetskimodificiranim organizmima („Narodne novine“, broj 70/05 i 137/09) te članaka 15. stavka 2.Pravilnika o procjeni rizika <strong>za</strong> namjerno uvođenje genetski modificiranih organi<strong>za</strong>ma u okoliš(„Narodne novine“, broj 136/06) i uz suglasnost Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi(klasa: 540-03/10-04/02, ur. broj: 534-08-1-5/1-10-4 do 23.kolovo<strong>za</strong> 2010.) donijelo rješenjekako Hrvatski šumarski institut dobiva ovlaštenje <strong>za</strong> obavljanje stručnih poslova izradeprocjene rizika u svrhu uvođenja genetski modificiranih organi<strong>za</strong>ma (GMO) u okoliš, na rokod 5 godina, od 27.8.2010. godine do 27.8.2015. godine.U sklopu Hrvatskog šumarskog instituta (HŠI) je Laboratorij <strong>za</strong> molekularno-genetičkaispitivanja koji <strong>za</strong>dovoljava osnovne uvjete <strong>za</strong> detekciju GM šumskog drveća. Za detekcijuGMO organi<strong>za</strong>ma koriste se referentne metode koje su validirane prema principima i<strong>za</strong>htjevima ISO 5725 i/ili IUPAC protokolima. Obave<strong>za</strong>n <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong>dan EU <strong>za</strong>konskim okvirimaje akreditacija laboratorija koji provodi službene kontrole uključujući testiranje na GMOprema određenim Europskim standardima kao što je EN ISO/IEC 17025.Hrvatski šumarski institut u sklopu svojih ovlaštenja a i sve veće mogućnosti <strong>za</strong>uvođenjem Genetski modificiranih stabala pratit će i jačati kapacitete <strong>za</strong> praćenje GMšumskih vrsta koje bi u budućnosti mogle biti korištene u razne svrhe u budućemtehnološkom razvoju u Republici Hrvatskoj.
LITERATURAFillatti, J.J., J. Sellmer, B. McCown, B. Haissig, L. Comai, 1987: Agrobacteriummediated transformation and regeneration of Populus. Mol. Gen. Genet., 206:192-199.FAO, Forestry Department, 2004: Preliminary review of biotehnology in forestry,including genetic modification. Rome, Italy„Forest Biotechnology and its Responsible Use“ The Institute of Forest Biotechnology,2010. http://www.responsibleuse.org/material/biotechtrees.pdfHu, W.-J., A. Kawaoka, C.-J. Tsai, J. Lung, K. Osakabe, H. Ebinuma,V. L. Chiang, 1998:Compartmentalized expression of two structurally and functionally distinct 4-coumarate:CoAligase genes in aspen (Populus tremuloides). Plant Biology 95, 5407–5412.Pilate, G., E. Guiney, K. Holt, M. Petit-Conil, C. Lapierre, J.-C. Leplé, B. Pollet, I. Mila, E.A. Webster, H. G. Marstorp, D. W. Hopkins, L. Jouanin, W. Boerjan, W. Schuch, D. Cornu, C.Halpi, 2002: Field and pulping performances of transgenic trees with altered lignification.Nature Biotechnology 20: 607-612.Narodne novine - Zakon o genetski modificiranim organizmima (N.N. 70/2005)Narodne novine - Pravilnik o procjeni rizika <strong>za</strong> namjerno uvođenje genetskimodificiranih organi<strong>za</strong>ma u okoliš (N.N. 136/2006)Van Acker, R., V. Storme, G. Goeminne, B. Ivens, R. Custers, D. Aerts, W. Soetaert, J.Ralph, N. Santoro, J.-C. Leple, G. Pilate, W. Boerjan 2011: Science, society and biosafety of afield trial with transgenic biofuel poplars. Iufro Tree Biotechnology Conference 2011, Brazil.Conference Proceedings Abstracts, 436.Strauss, S. H., V. Viswanath, 2011 : Field trials of GM trees in the USA: Activity andregulatory developments. IUFRO Tree Biotehnology Conference 2011. ProccedengsWang, G., S. Castiglione, Y. Chen, L. Li, Y. Han, Y. Tian, D. W. Gabriel, Y. Han, K. Mang,F. Sala, 1996: Poplar (Populus nigra L.) plants transformed with a Bacillus thuringiensis toxingene: insecticidal activity and genomic analysis. Transgenic Research 5, 289-301.****Dr. sc. Mladen Ivanković – Pročelnik ZavodaDr. sc. Tibor Littvay - Član Vijeća <strong>za</strong> GMODr. sc. Nevenka Ćelepirović – Voditelj akreditiranog laboratorijaMaja Popović dipl. ing. šumarstva – Znanstveni novak
- Page 1 and 2: UTJECAJ GM BILJAKA NA LJUDSKO ZDRAV
- Page 3 and 4: divlje i konvencionalno uzgojene bi
- Page 5 and 6: ne omogućava značajne uštede u u
- Page 7 and 8: LiteraturaAlvarez, M.L., Pinyerd, H
- Page 9 and 10: Sigurnost i nesigurnost hrane koja
- Page 11 and 12: konačnici im pruža priliku za pov
- Page 13 and 14: Prinos (t/ha)87654KukuruzPšenicaJe
- Page 15 and 16: odobrena je i komercijalizacija soj
- Page 17 and 18: Negdje između ova dva termina je i
- Page 19 and 20: Dakle, brojkama rečeno, postoji ev
- Page 21 and 22: pritisak na korove zato nije toliko
- Page 23 and 24: tome što je kukuruz stranooplodna
- Page 25 and 26: 5. Castiglioni et al. (2008) Bacter
- Page 27 and 28: mikrobiološko čišćenje onečiš
- Page 29 and 30: HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUTZavod za
- Page 31 and 32: coumarate:coenzymeA ligase), čija
- Page 33: Najzastupljenije vrste GM drveća t
- Page 37 and 38: Principi procjene rizika GM hrane i
- Page 39 and 40: ) hrana i hrana za životinje koja
- Page 41 and 42: Unintended effects and their detect
- Page 43 and 44: Mr.sc. Jagoda Munić, Zelena akcija
- Page 45 and 46: leptire 23 . Korištenje herbicida
- Page 47 and 48: oboljelih u nekom području je u ko
- Page 49 and 50: primjenjuju u humanoj i veterinarsk
- Page 51 and 52: (prijenos vektora s cijepljenih na
- Page 53 and 54: 5. Ganges, L., M. Barrera, J.I. Nú
- Page 55 and 56: negativne posljedice na divlje srod
- Page 57 and 58: Što se tiče GM riba, jedina trans