„Procjena utjecaja širenja polena GM biljaka“Dr. sc. Solveg Kovač, <strong>Ministarstvo</strong> <strong>za</strong>štite okoliša i prirodePolen ili kako ga često nazivaju „cvjetni prah“ su <strong>za</strong>pravo muške spolne stanicecvjetnih biljaka, a predstavlja mala zrnca nevidljiva golim okom koja se nalaze u prašniku priosnovi tučka cvijeta. Prašnik u sebi ima prah (polen) koji kada sazrije postaje sposoban <strong>za</strong>oplodnju, a u prirodi se polen raznosi vjetrom ili putem insekata.Svako zrnce polena je biološko jedinstvo koje sadrži sve sastojke neophodne <strong>za</strong>nastajanje i razvoj života. Sadrži bjelančevine, vitamine, aminokiseline, masti, ugljikohidrate,enzime, koenzime, hormone, a najbitnije od svega je što sadrži tajnu života - molekule DNA iRNA koje igraju ključnu ulogu kod nasljeđivanja u prirodi pošto u svojoj građi sadrže genekoji su nositelji nasljednih osobina pojedine biljke, odnosno biljne vrste.Svjedoci smo da se i u prirodi događaju promjene u genotipu i fenotipu biljnihorgani<strong>za</strong>ma i takve evolucijske promjene nazivamo mutacijama, ali se takve promjenedogađaju rijetko i u pravilu će oko 70% tih mutacija biti štetno, a ostale će biti neutralne ilipomalo korisne.Genetika je znanost koja se bavi genima i varijacijama kod živih organi<strong>za</strong>ma.Potrebno je razlikovati mutacije u somatskim stanicama koje se događaju samo kod njihovogdijeljenja i ne prenose se na potomstvo od mutacija u spolnim stanicama i takva promjena seprenosi iz generacije u generaciju.Suvremeni razvoj pojedinih grana znanosti, omogućio je čovjeku da prodre duboko ustrukturu molekule DNA pa su danas u velikom usponu znanosti koje nazivamobiotehnologija, molekularna genetika, genetički inženjering i tome slično. Rezultat njihovogdjelovanja je nastanak genetički modificiranih organi<strong>za</strong>ma (GMO). Pod genetičkimodificiranim organizmima podrazumijevaju se oni organizmi kojima je genski sastavizmijenjen na način koji se nikada ne bi dogodio klasičnim razmnožavanjem, dakle, u prirodi.Genske konstrukcije kojima je izmijenjen genom domaćina najčešće potječu od sasvimnesrodnih vrsta, čime se brišu ili pomjeraju granice u prirodnom genskom toku izmjenanasljednih informacija. GMO u svojoj DNA sadrže strani gen ili gene koji su unesenilaboratorijskim metodama i tehnikama. Izvori gena kojim se manipulira u DNA domaćinanalaze se u biljnom svijetu, u svijetu mikroorgani<strong>za</strong>ma, insekata i životinja, uključujući iljude, a u posljednje vrijeme spominju se i tzv. sintetički geni.Kratki pregled naprijed iznesenih činjenica potrebno je promatrati u smislu spolnognasljeđivanja roditeljskih svojstava kod biljke potomka, a kako je polen muška spolna stanica,činjenica je da je ogroman njegov utjecaj u pogledu generativnog razmnožavanja cvjetnihbiljaka pa samim time i na svojstva biljaka koje nastaju prirodnim razmnožavanjem.Pristaše uporabe GMO <strong>za</strong>govaraju pozitivan utjecaj kod povećanje kvaliteta irodnosti poljoprivrednih kultura, poboljšanje kvaliteta prehrambenih proizvoda (dužu trajnosti bolju otpornost na transport plodova), kao i bolju otpornost usjeva na bolesti, štetnike ikorove. Smatra se da se GM-tehnologijom želi postići širi areal gajenja usjeva, poboljšanjetolerantnosti na niske temperature ili sušu i veće iskorištavanje trenutno neproduktivnihdegradiranih poljoprivrednih površina gajenjem bolje prilagođenih poljoprivrednih kultura.Sastav tako dobivene hrane bio bi kvalitetniji i obogaćen esencijalnim amino-kiselinama,mineralnim tvarima, vitaminima i slično. Pristalice naglašavaju i moguća ljekovita svojstvagenetički modificiranih biljaka pa i njihov pozitivan učinak na <strong>za</strong>štitu okoliša kroz
mikrobiološko čišćenje onečišćenih vodotoka i otpadnih voda te manju uporabu kemijskihsredstava u poljoprivredi (herbicida i pesticida) kreiranjem vrsta koje su otporne na bolesti ištetočine ili čak svojim biokemijskim procesima proizvode tvari koje djeluju kao pesticidi.Međutim, <strong>za</strong>govornici uglavnom ne govore o pojedinim negativnim rezultatimaispitivanja proizvoda od GMO-a pa tako ne govore o mogućem riziku GM proizvoda poljudsko zdravlje, štetnom utjecaju na okruženje ili generalno pogoršanje kvalitetapoljoprivrednih kultura. Ne uzimajući sve činjenice u obzir i uzimajući u obzir korporativnumoć novca, ponekad se direktno utječe na donošenje propisa kojima se može nanijetinepopravljiva šteta sadašnjim i budućim generacijama zbog izmijenjenog biološkog nasljeđakoje će ugroziti biološku raznolikost mnogih područja u kojima se GM organizmi buduuzgajali na širokom prostoru u monokulturi. Ova pojava može nanijeti najviše štete u onimregijama svijeta iz kojih potječu pojedine vrste važnih poljoprivrednih kultura tako što ćeGM-kultura prenositi gene na divlje srodnike koji su prirodni izvori korisnih gena i koriste seu konvencionalnom oplemenjivanju <strong>za</strong> proširivanje genetičke varijabilnosti.Bioetički promatrano, pristalice GMO-a pozivaju se na činjenicu da se i u prirodidogađaju mutacije, odnosno promjene unutar populacije pojedine biljne vrste, a protivniciGMO-a tvrde da je prihvatljivo samo kontrolirano oplemenjivanje koje se ne odvija na raziniDNA.Genetički gledano, polen kao muška spolna stanica, nositelj je nasljednih svojstavabiljke potomka unutar biljne vrste i njegova uloga je nepobitna u nasljeđivanju roditeljskihgena od strane potomaka, kao i rasprostranjenosti gena, varijacijama i promjenama upopulaciji. Međutim, iako genetika igra važnu ulogu u izgledu i ponašanju organi<strong>za</strong>ma, krajnjirezultat daje kombinacija genetike i onoga što je organi<strong>za</strong>m iskusio u svom prirodnomokruženju. Na primjer, iako geni igraju glavnu ulogu u određivanju visine organizma, na tosvojstvo velik utjecaj imaju i životni čimbenici kroz koje organi<strong>za</strong>m prolazi. Znanstvenadisciplina koja se bavi proučavanjem razdiobe i međusobnih odnosa među živim bićima temeđu živim bićima i njihovom okolišu naziva se Ekologija.Znanstvena istraživanja potvrdila su da križanjem genetski modificiranih biljaka sostalim biljkama unutar iste vrste, biljke potomci u svojoj DNA također nose gene od GMroditelja. Ukoliko na ovaj način križamo genetski izmijenjenu biljku koja proizvodi insekticids njezinom rođakinjom iz prirode, dobijemo novu biljku koja se ponaša kao superkorov poštodjeluje insekticidno pa u vrlo kratkom roku preplavljuje vrlo široke prostore. Približnopolovica hibrida koja nastaje ovakvim križanjem, također proizvodi insekticid pa moramo bitisvjesni da više nema povratka kad jednom u prirodu pustimo biljke s izmijenjenim genima.Zaključno, nisu posve u pravu korporacije i pojedini znanstvenici kao što jemolekularna biologinja Anne Glover, koja je preuzela ulogu "prve znanstvenice EU" stala je uobranu GMO rekavši kako se rasprava o toj temi u Europi vodi emocijama, a ne znanstvenimdokazima te dodaje kako će se kao znanstvena savjetnica <strong>za</strong> politike Europske komisije<strong>za</strong>lagati da se ukinu neke <strong>za</strong>brane pove<strong>za</strong>ne sa GMO-om. Znanstvenica također navodi da"Moramo ozbiljno razmišljati o genetski modificiranom sjemenu kao dijelu borbe protivklimatskih promjena i potrebe da se nahrane svi ljudi u svijetu".Za razliku od Anne Glover, postoje i drugi molekularni biolozi kao što je MichaelAntoniou, savjetnik u istraživanju koje je otkrilo kako su štakori koji su hranjeni GMOkukuruzom kojeg prodaje američka kompanija Monsanto oboljeli od tumora i drugihkomplikacija koje uključuju oštećenja bubrega i jetre. Antoniou naglašava potrebu da setestiraju svi GMO usjevi i kaže "Vjerujem da su ovi podaci dovoljni da se privremeno povučedopuštenje <strong>za</strong> oglašavanje ove vrste GMO kukuru<strong>za</strong>, dok se <strong>studija</strong> ne dopuni i ponovi navećem broju životinja, kako bi dobili punu statističku sliku koju tražimo".
- Page 1 and 2: UTJECAJ GM BILJAKA NA LJUDSKO ZDRAV
- Page 3 and 4: divlje i konvencionalno uzgojene bi
- Page 5 and 6: ne omogućava značajne uštede u u
- Page 7 and 8: LiteraturaAlvarez, M.L., Pinyerd, H
- Page 9 and 10: Sigurnost i nesigurnost hrane koja
- Page 11 and 12: konačnici im pruža priliku za pov
- Page 13 and 14: Prinos (t/ha)87654KukuruzPšenicaJe
- Page 15 and 16: odobrena je i komercijalizacija soj
- Page 17 and 18: Negdje između ova dva termina je i
- Page 19 and 20: Dakle, brojkama rečeno, postoji ev
- Page 21 and 22: pritisak na korove zato nije toliko
- Page 23 and 24: tome što je kukuruz stranooplodna
- Page 25: 5. Castiglioni et al. (2008) Bacter
- Page 29 and 30: HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUTZavod za
- Page 31 and 32: coumarate:coenzymeA ligase), čija
- Page 33 and 34: Najzastupljenije vrste GM drveća t
- Page 35 and 36: LITERATURAFillatti, J.J., J. Sellme
- Page 37 and 38: Principi procjene rizika GM hrane i
- Page 39 and 40: ) hrana i hrana za životinje koja
- Page 41 and 42: Unintended effects and their detect
- Page 43 and 44: Mr.sc. Jagoda Munić, Zelena akcija
- Page 45 and 46: leptire 23 . Korištenje herbicida
- Page 47 and 48: oboljelih u nekom području je u ko
- Page 49 and 50: primjenjuju u humanoj i veterinarsk
- Page 51 and 52: (prijenos vektora s cijepljenih na
- Page 53 and 54: 5. Ganges, L., M. Barrera, J.I. Nú
- Page 55 and 56: negativne posljedice na divlje srod
- Page 57 and 58: Što se tiče GM riba, jedina trans