studija o gmo vijeće za gmo 2013 - Ministarstvo zdravlja

Principi procjene rizika GM hrane i hrane za životinjePojam procjene rizika opisuje "proces procjene koji uključuje identifikaciju pratećih nesigurnosti,vjerojatnosti i težinu štetnog učinka (učinaka) i događaja na ljude ili okoliš. Do štetnog učinka(učinaka) ili događaja dolazi uslijed izloženosti izvoru (izvorima) rizika pod određenim okolnostima.“(EC, 2000a). Procjena rizika se sastoji od četiri koraka; identifikacije opasnosti, karakterizacijeopasnosti, procjene izloženosti i karakterizacije rizika ( EC, 2002c, Codex Allimentarius Commision,2001).Svaki korak u procjeni rizika GM biljaka te hrane i hrane za životinje dobivene od njih identificirakarakteristike koje mogu uzrokovati štetan učinak, procjenjuje vjerojatnost nastanka rizika svakeutvrđene karakteristike GMO-a i evaluira potencijalne posljedice (EC, 2002a). Procjena sigurnostiGMO provodi se za svaki pojedini slučaj zasebno (case-by-case), usporedbom svojstavanovostvorenog GMO (biljke, hrane ili proizvoda) sa istovjetnim konvencionalnom proizvodom.Komparativni pristupStrategija procjene rizika GM biljaka i derivirane hrane temelji se na pronalaženju prikladnihmetoda i pristupa pomoću kojih je moguća usporedba GM biljaka te hrane i hrane za životinjedobivene od njih i njihovih odgovarajućih komparatora. Temeljna pretpostavka ovakvog pristupa je datradicionalno uzgojene biljke i hrana imaju povijest dugogodišnjeg korištenja od strane potrošača i/ilidomaćih životinja. Upravo stoga proizvodi uzgojeni i dobiveni tradicionalnim načinom služe zausporedbu pri procjeni sigurnosti GM biljaka (Kok i Kuiper, 2003.). Primjena pristupa komparativneprocjene rizika također označava i koncept tvz. značajne jednakosti (substantial eqivalence) koji sezahtjeva između konvencionalnih i GMO proizvoda (OECD, 1993., FAO/WHO, 2000.). Konceptusporedbe predstravlja polazište za procjenu rizika koja se nadalje usmjerava ka okolišnoj procjeni iliprocjeni sigurnosti hrane ili hrane za životinje. Služi u svrhu utvrđivanja namjeravanih i neželjenihrazlika i/ili nedostataka uzimajući u obzir raspon prirodnih varijacija.Procjena rizika započinje sveobuhvatnom molekularnom karakterizacijom GM biljke, a zatim slijediusporedna analiza odgovarajućih karakteristika GM biljke i njenog odgovarajućeg komparatora.Definicija komparatora opisana je u regulativi EU (1829/2003) dok je EFSA (2011a) objavila vodič zaizbor. Pri procjeni se istodobno provode dvije komplementarne provjere: test razlike i test jednakosti(EFSA, 2010b). Test razlika služi za provjeru da li se GM biljka, izostavljajući introducirane genetskemodifikacije, razlikuje od svojih komparatora i stoga potencijalno predstavlja opasnost. Testjednakosti se koristi za provjeru da li agronomska, fenotipska i kompozicijska obilježja GM biljkepripadaju rasponu prirodnih varijacija. Raspon prirodne varijacije procjenjuje se iz niza ne-GMreferentnih vrsta koje imaju povijesti sigurnog korištenje (EFSA, 2010b). Izlazni rezultati ove analizenadopunjuju strukturu procesa procjene rizika.Namjeravani i neželjeni učinciNamjeravani učinci su oni koji ispunjavaju osnovni cilj genetske modifikacije. Promjene ufenotipu se mogu utvrditi putem komparativne analize performansi rasta, prinosa, otpornost na bolesti,i sl.. U odnosu na svoj komparator, namjeravane promjene u sastavu GM biljke mogu se prepoznatiutvrđivanjem pojedinih spojeva, npr. ekspresija novih proteina, makro i mikronutrijenata,antinutrijenata i prirodnih toksina i to predstavlja tvz. ciljani pristup. Uvođenje gena u biljke može