IZVJEŠTAJI SA SUĐENJA - Documenta

ikakvo novačenje niti sigurnosnu provjeru, jer naprosto sa svojim osnovnim obrazovanjem nije biladovoljno kvalificirana. U vrijeme kada je trebala biti osnovana 1. diverzantska četa po naredbi KarlaGorinšeka i uz znanje Glavnog stožera HV-a (zapovijed za formiranje 1. diverzantske čete od 01. 12.1991. god. prileže u spisu) radno mjesto prvooptuženika bilo je u Kuhačevoj ulici broj 9 i u uliceEuropske avenije broj 11 u Osijeku. U to vrijeme nikako nije mogao biti u Županjskoj ulici 4 gdje suse tada nalazile prostorije SNO-a. Također sjedište 1. diverzantske čete Operativne zone Osijek nikadanije bilo u zgradi SNO-a, već u Školskoj ulici broj 6. Ovaj prostor je diverzantskoj četi dodijeljenodlukom Kriznog štaba općine Osijek i Izvršnog vijeća skupštine općine Osijek od 29. studenog 1991.god. (Presliku ove odluke –zaključka prvooptuženik je priložio u spis).Prvooptuženik je u spis priložio i dokument, radi se o dopisu od 14. studenog 1991. god., upućenomratnom Predsjedništvu, iz kojeg proizlazi da tijekom studenog 1991. godine nije obavljao poslove uSNO-u, iako je službeno još uvijek bio sekretar SNO-a i to do travnja 1992. godine.Kao prilog tezi da je čitav proces plod policijske konstrukcije naveo je da je jedan od oštećenika,Branko Lovrić, odveden u kasnu jesen, a ne kako iz montiranog zapisnika proizlazi u ranu jesen. On uto vrijeme, a kako je već naveo, nije bio u prostorijama SNO-a pa trećeoptuženici nije niti mogao datipapirić s imenom spomenutog likvidiranog civila.Negirajući bilo kakvu povezanost sa zločinom nad Radoslavom Ratkovićem koji je počinjen 07.prosinca 1991. g. ustvrdio je da je na taj dan imenovan zapovjednikom Grada Osijeka i da se upravotada preseljavao iz Kuhačeve ulice u Ulicu Europske avenije.Iz zapovjedi Karla Gorinšeka od 02. studenog 1991. godine, koja prileže u spisu, podsjetio jeprvooptuženik, vidljivo je da 1. diverzantska četa kao i Samostalna uskočka satnija nikada nisu bilepod zapovjedništvom obrane Grada već izravno pod 1. operativnom zonom.Na kraju je zaključio da ga trećeoptuženica nije namjerno teretila u svojoj obrani, jer informacijamavezanim za počinjenje predmetnog kaznenog djela nije niti raspolagala. Sadržaj zapisnika rezultat jepolicijskog diktata, ucjena i fizičkog i psihičkog zlostavljanja koje je kulminiralo kada jetrećeoptuženici u prostorije PU dovedeno malodobno dijete, što ju je, kako je prvooptuženik objasnio,psihički slomilo.Tijekom iznošenje obrane zastupnik optužbe prigovorio je načinu na koji prvooptuženik iznosiobranu navodeći da se okrivljenik ispituje protivno odredbi sadržanoj u članku 225. st. 4. ZKP-a,odnosno da optuženik čita obranu koju je trećeoptuženica dala pred policijskim djelatnicima iistražnim sucem, iako citirana odredba predviđa da se okrivljenik ispituje usmeno, a može mu sedopustiti i da se služi svojim bilješkama.Vijeće je odbilo prigovor zamjenika ŽDO-a navodeći u obrazloženju da se optuženik može branititako da se osvrne na obranu drugih suoptuženika pri čemu je dozvoljeno i citiranje bitnih dijelovaiskaza, a to nije protivno važećoj kaznenoj regulativi.06. studenog 2008. godine - nastavak dokaznog postupkaIzvještava: Jelena Đokić Jović, DocumentaSuđenje prate Romana Maćešić i Laura Alavarez Fernandes, Ured OESS-a u Zagrebu, Jelena ĐokićJović, Documenta.Dokazni postupak nastavljen je iznošenjem obrane prvooptuženika Branimira Glavaša. Obrana je ovogputa bila fokusirana na dokumentaciju koja je danas premijerno prezentirana Vijeću. Detaljnom