V/104, 8. svibnja 2,,3.3kolumnaJedra demokracijeBrojke i slovaNataša PetrinjakUz pomoć osnovnih računskihoperacija i osnova hrvatskogjezika, lako je utvrditi da je Vladazadovoljna brojkama, statistikom,preimenovanjima, novimmetodama i nazivima jednadžbiustoličenim prije godinu dana kakobi, neposredno pred izbore, ublažilafijasko jednog od najglasnijihpredizbornih obećanja – onog HNSovao 200.000 radnih mjesta!lada je zadovoljna – naslov je što seprvih dana svibnja s pridjevom višeili manje pojavio u svim novinama,na web portalima, informativnim radio itv-emisijama. “Vlada je zadovoljna”, kakoje izvijestio ministar rada i socijalne skrbiDavorko Vidoviæ, realizacijom mjera zapoticanje zapošljavanja te je na sjedniciVlade prihvaæen izvještaj o njihovoj provedbiod ožujka prošle do ožujka ove godine.Praznik rada, 1. svibnja, bio je poticaji potpredsjedniku Vlade Slavku Liniæuda se dan, dva ranije pohvali uspjesimaVlade na tom podruèju, istièuæi kako æese trend smanjivanja nezaposlenosti nastavitite æe se sa sadašnje brojke 355.000do kraja godine spustiti na 300.000. Paje tako Davorko Vidoviæ izvještavajuæibaratao brojkama od 20.132 novozaposleneosobe ili 55 dnevno, što je èak 12,2%više od planiranog, jer prilikom donošenjamjera Vlada je raèunala na njih 17.948.Tom je prilikom utvrðeno i ponovljeno daje Vlada u taj program krenula kada je uHrvatskoj bilo 415.352 nezaposlenih i dasu veæ do kraja 2002. smanjili tu brojku za7.3%. Slavko Liniæ nije propustio prilikuponoviti tezu kako su podaci o nezaposlenostifingirani, jer prema podacimaMinistarstva rada i socijalne skrbi 12 do15 tisuæa osoba zaraðuje plaæu, a registriranisu na Zavodu za zapošljavanje.Što raste, a što pada?Stotine tisuæa nezaposlenih uHrvatskoj – šta god netko tvrdio, više ihje od 355.000 – sigurno nisu podijeliliovo praznièno veselje s èlanovima Vlade,a sumnjièavost je iskazao i ekonomskistruènjak Dražen Kalogjera, rezimirajuæi:“Hrvatska je pravi fenomen: smanjuje senezaposlenost, ali se ne poveæava zaposlenost”.Pa èime su onda tako zadovoljniDavorko Vidoviæ i èlanovi Vlade? Uz pomoæosnovnih raèunskih operacija i osnovahrvatskog jezika, lako je utvrditi da suzadovoljni brojkama, statistikom, preimenovanjima,novim metodama i nazivimajednadžbi ustolièenim prije godinu danakako bi, neposredno pred izbore, ublažilifijasko jednog od najglasnijih predizbornihobeæanja – onog HNS-ova o 200.000radnih mjesta! Lako je utvrditi da cijeloto zadovoljstvo nema nikakvih utemeljenjau stvarnosti, odnosno da je masaljudi i nadalje nezaposlena i ne zaraðujeplaæu! I da æe se Hrvatska s ionako dominantnostarom populacijom u miroviniuskoro morati suoèiti i s katastrofalnimsiromaštvom te populacije jer se starostii mirovini sada veæ približavaju i oni kojiviše od desetljeæa ne uspijevaju raditi itako osigurati nužna sredstva kada budunemoæni, njihova djeca ne rade, a pristupkoji nudi Vlada ne obeæava ni da æe unucibolje proæi.Ponajprije izvori koje nadležna ministarstvai Vlada tvrdoglavo koriste za svojeizvještaje, a to su podaci Hrvatskog zavodaza zapošljavanje, su nepotpuni, time inetoèni. Hrvatski zavod za zapošljavanjeje upravo u razdoblju na koji se izvještajodnosi prestao biti mjesto koje evidentirasve sluèajeve nezaposlenosti. S jednestrane, tu je funkciju izgubio prestankomuvjeta registriranja na Zavodu za dobivanjeosnovnog zdravstvenog osiguranjanezaposlenih, a s druge odlukom da seiz registra brišu svi koji na bilo koji naèinzaraðuju više od 900 (!) kuna mjeseèno.Najveæi broj onih koje Vlada danas uvrštavau brojku smanjenja nezaposlenosti upravosu oni koji zarade nešto više od magiènih900 kuna, nekim povremenim i honorarnimposlom, ali i nadalje imaju zdravstvenoosiguranje na teret države jer su, dakako,i nadalje nezaposleni. Da je neslavnopropao i pokušaj da se novim propisimao doprinosima stimuliraju ili natjerajuposlodavci da iste uplaæuju i za poslovetemeljem ugovora o djelu nezaposleniznaju od samog poèetka, ali èlanovi Vladeto odbijaju prihvatiti po onom klasiènomprincipu sit gladnom ne vjeruje. Kao što seod samog poèetka znalo, ugovori o djeluzamijenjeni su autorskim ugovorima,poslodavci i nadalje ne uplaæuju doprinose,a neregistrirani nezaposleni i nadaljeostvaruju zdravstveno osiguranje kao i dosada. Što æe reæi da je Zavod za zdravstenoosiguranje, a ne Zavod za zapošljavanje,trenutaèno jedino mjesto koje imatoènu evidenciju o broju nezaposelnih uHrvatskoj.Što je kome plaća?Sve reèeno možemo iskoristiti i zaanalizu Liniæeva poimanja primanja plaæei èinjenice koja ga posebno skandalizirada neki, eto, imaju plaæu a još se nalazeu evidenciji Zavoda za zapošljavanje.Najprije, s obzirom na fascinirajuæepromptno brisanje svih koji zaraðujunešto više od tih 900 kuna, teško je povjerovatida ih se upjelo prošvercati 15do 20 tisuæa. Potom, je li honorar od 905kuna plaæa? Nesumnjivo je rijeè o iznosukoji netko prima i pokušava s time preživjeti,ali neæe postiæi ništa više od statusazaposlene osobe za potrebe predizborneevidencije Vlade. I u Hrvatskoj, naime,pojam plaæe još obuhvaæa bruto iznos kojiosoba dobiva od poslodavca, dakle netohonorar s davanjima za mirovinsko i socijalnoosiguranje. Kako je poslodavcimadana moguænost da proðu jeftinije, tj.da radniku za njegov rad mogu isplatitii samo neto honorar, teret mirovinskogi socijalnog osiguranja prebaèen je naradnika. Istina, djelomièno ublažen državnombrigom o osnovnom zdravstvenomosiguranju, ali netko tko zaraðuje 1000kuna mjeseèno sasvim sigurno ne možeuplaæivati sredstva u mirovinski fond ilinpr. dodatno zdravstveno osiguranje. Bilobi i besmisleno, jer bi za samo mjesecdana ionako umro od gladi.U brojku kojom se ovog 1. svibnja pohvalioMinistar rada i socijalne skrbi uvrštenisu i svi oni koji su potpisali ugovorza sezonski posao, kojih je u ovo doba godine,zbog nastupajuæe turistièke sezone,uvijek znatniji broj. S druge strane, uskoroæe sporazume o prekidu radnog odnosapotpisati više od 2000 radnika vukovarskogBorova, koje se ionako pogrešno svihovih godina tretiralo kao zaposlene. Nebi li izvještaj o zaposlenosti nacije biotoèniji da se radi, na primjer, poèetkomstudenog? Ako su u Vladi prezaposleni ipreoptereæeni, Hrvatska vrvi volonterimakoji bi za njihove potrebe prebrojili stvarnonezaposlene.Daljinski upravljačDvojbe i trojbenarkomanijeGrozdana CvitanOni koji potiču razmišljanje premakojem su rat za Hrvatsku dobiligeneral-šoferi i general-harmonikašidanas otvaraju i razmišljanje o tomeda su svi ostali bili drogirana bagraakon što je predsjednik Mesiæodradio svoje haško svjedoèenje uprocesu Slobodanu Miloševiæu, zanimanjeza taj proces u Hrvatskoj je naglosplasnulo. Štoviše, znamenite ankete okotoga kako graðani vide Predsjednikovosvjedoèenje pa i navijaèke strasti koje jeto svjedoèenje izazvalo meðu Hrvatima,odjednom su sišli s dalekovidnice i izjavnosti, a tek povremene <strong>kratke</strong> vijesti ozbivanjima u sudnici uglavnom govore otome da je Slobodan Miloševiæ povremenobolestan. U ostalo je vrijeme arogantan.Anketa što o tome i misle li uopæenešto naši graðani više nema, jer su politièkineprofitabilne. Na njima se ne gubiniti dobiva bitka za vlast u Hrvatskoj.Vasiljeviæevo svjedoèenje o tome tko subili suradnici KOS-a u Hrvatskoj izazvaloje tek rijetke komentare, a za analize nijebilo zanimanja. Kako to da nitko nije,tragom izjava šefa najopakije tajne službebivše države, pokušao doæi do stvarne istineo sudjelovanju visokih hrvatskih politièkihdužnosnika u radu te službe, timviše što oni koji su preživjeli i danas sjedeu vlasti. Ili to što oni sjede i dalje znaèi damogu ravnati analizama i istraživanjima. Avjerojatno je da bi se analizama došlo i dovaljanih zakljuèaka. Koji, èini se, nikomne trebaju.Ono što se na hrvatskoj politièkoj sceniu odnosu na haaški proces Miloševiæunosi samo je izravno prenošenje podatakas raznih svjedoèenja, koja se mogu upotrijebitiu službi dokazivanja odreðenihteza kao što su one da je voðen težak,bespoštedan i sofisticiran rat. Mnogi seponašaju kao da je to neuobièajeno, dasad prvi put za to èuju te da to još jednompodcrtava hrvatske tegobe s ratom.Kako u Hrvatskoj vijesti i dalje umiruupravo na onom mjestu na kojem bi tektrebale poèeti živjeti, onda se zdravo zagotovo prepisivaèki refleksi oèituju i ugromoglasnoj tišini koja nakon intrigantnihvijesti slijedi. Problem je u tomešto je rijeè o onoj vrsti vijesti iza kojeumjesto istraživaèkog novinarstva trebastajati istraživaèki sudski postupak.Podsljemenski situirani vlasnici vila (kojimase, usput reèeno, Božo Kovaèeviæ nemože približiti ni u šetnji, a o akciji da sei ne govori) imuni su na vijesti jer nikogne obvezuju. O sudskim postupcima kojebi te vijesti eventualno izazvale ionakoznaju dovoljno, o njihovu završetku znajusve i prije nego poènu, pa i sami moguizazivati igre za javnost.Meðu mnogim novim temama zazabavu našla se opet droga. Èuveni lijeèniku borbi protiv narkomanije uspio jegovoriti sat vremena (i ne reæi nijedanèvrsti statistièki podatak, a pritom mahatinekom strategijom o borbi protiv ovisnosti)da bi se na kraju naslonio na nekohaško svjedoèenje u procesu Miloševiæuiz koga se dalo zakljuèiti da se poèetkomrata iz Srbije u Hrvatsku unosio heroinu golemim kolièinama i plasirao na bojištahrvatskoj vojsci. Zato su, zakljuèujeèuveni borac protiv ovisnosti, muškarcièešæe ovisnici nego žene, a broj ovisnikau Hrvatskoj je rastao. A sad na hrvatskimgraðanima ostaje da zamisle kakosu to Miloševiæ & comp. slali heroinu Hrvatsku. Paketi s adresom su neuvjerljivi,a Mira Markoviæ sa špricama iznakom Crvenog križa na rukavu takoðer.Neuvjerljivo je i kontaktiranje na bojišniciizmeðu rovova jer u ratu je ipak vojsci sjedne strane provalija, a s druge leða, izakojih najèešæe stižu oni koji su na istojstrani. Ti s iste strane donose ili bar šaljuovo i ono. Pa valjda i heroin. Zato pitanjetko su dileri nije pitanje specijalnog ratana koje odgovori stižu iz Haaga, negopitanje obrambene politike na koje bitrebali odgovoriti oni koji su to mogli i uvrijeme rata. Zašto nisu htjeli ili zašto imtakav odgovor nije bio isplativ, nije teškoobjasniti. Jesu li možda heroin mimo granicabojišnice “šetali” oni koji su za svojezasluge i usluge u Domovinskom ratu ioko njega, nagraðivani posebnim biografijama,obiènim i, napokon, diplomatskimputovnicama?Danas je oèito sve pitanje dvojbe pai trojbe (ako toga ima): ili su hrvatskivojnici trebali biti drogirani da ne videprivatizaciju iza svojih leða, ili je drogapost festum dobar izgovor za sve što je politikapropustila. A ona je propustila i tuistu drogu. Ono èega nije bilo u nas – biloje u neprijatelja. Možda i to ima vezes naftom. Oni koji potièu razmišljanjeprema kojem su rat za Hrvatsku dobiligeneral-šoferi i general-harmonikašidanas otvaraju i razmišljanje o tome dasu svi ostali bili drogirana bagra koja nijevrijedna spomena. Zašto aktualna vlastne želi analizirati najnovije insinuacijetek treba shvatiti. Ukoliko je moguæe.Iako razmišljati tko je doista drogiran nijejednostavno nakon sprovoda kao predizbornogskupa na kojem èelnici najjaèeoporbene stranke dijele osmijehe, mahanjai rukovanja. Kako prošlost biva dalja,mitovi – praksa je pokazala – postaju sveprihvatljiviji. Neke to danas jako veseli.
4 V/104, 8. svibnja 2,,3.info/najaveProljetnodžeziranjeProljetna revija jazza, Mala dvoranaVatroslava Lisinskog, od 13. do 16.svibnja 2003., Zagrebtorak, 13. svibnjaFolkestraMateo Martinoviæ; klavir,glasŽiga Golob; kontrabasKrunoslav Levaèiæ; bubnjevi,udaraljkeOvaj hrvatsko-slovenski trioosnovan je 1995. godine i otadauspješno nastupa na scenama obijumatiènih država. Jazz, etno i klasiènaeuropska glazba spojeni nasofisticiran naèin!GAP (Il Gruppo di AzioniProgressive)Jerko Valdevit, Luka Peršiæ;multiinstrumentalistiDejan Potkonjak; kontrabasBorna Šercar; bubnjeviSlobodna improvizirana glazbana tragu <strong>europske</strong> avangarde i amerièkogfree-jazza. Kao jedini hrvatskisastav slobodno improviziranogjazza, u proteklih sedam godinanastupali su na brojnim uglednimLaganaelegancijaThievery Corporation u Zagrebuashingtonski glazbeni DJdvojac Rob Garza i EricHilton 20. svibnja održatæe koncert na Jarunu, na otokuTrešnjevka, gdje je prošle godinenastupio i Femi Kuti. ThieveryCorporation gostovat æe s dvadeseti dva èlana ekipe, od kojih jeèak petnaest prateæih glazbenikaiz razlièitih zemljopisnih podruèja.Rob Garza i Eric Hiltonizgledaju kao dva vrlo pristojnagospodina u finim odijelima, ainaèe su bivši punkeri. Garza jebio opsjednut s bendom ThePixies, a dugo se bavio semplerima,sekvencerima i ritammašinama. Njegov buduæi partnerimao je svoj hardcore-punk<strong>festival</strong>ima, te s velikanima <strong>europske</strong>free scene kao što su PeterBroetzmann, Ken Vandermark iliMark Dresser.Srijeda, 14. svibnjaNove nade jazza MarjanMarjanoviæGudaèki kvartet Sebastian igostiAnðelko Krpan, Korana Rucner;violineNebojša Floreani; violaTin Mršiæ; violonèelogosti:Ivana Biliæ; vibrafonMatija Dediæ; glasovirMladen Barakoviæ; kontrabasBorna Šercar; bubnjeviProgram:Prohaska: Intima za gudaèkikvartetProhaska: Sebastiana za gudaèkikvartet-praizvedbaSavin: PraizvedbaPapandopulo: Mozaik za gudaèkii jazz kvartet (1963.)ImprovizacijaScherzoBluesNa tragu Third stream jazza,izvest æe se djela trojice hrvatskihskladatelja, od èega dvije praizvedbe.Četvrtak, 15. svibnjaMirokado orkestarRatko Vojtek; klarineti, klavir,konceptbend. Upoznali su se prije osamgodina i nastao je tandem zanimljivihglazbenih temelja.Iako je rijeè o DJ-ima kojisnimaju elektronièku glazbu,na njihovim se albumima (TheSounds from Thievery Hi-Fi, TheMirror Conspiracy, The Richest Manin Babylon), uz kompjutorskuelektroniku, èuju i elementi rocka,duba, acid jazza, bossanove,soula, world beata, latino glazbei psihodelije.“Elektronièka glazba vrloèesto je hladna i mehanièka, a tonam nije privlaèno. Od poèetkado kraja radimo glazbu prije svegaza sebe. Postoje emocije koježelimo ukljuèiti u svoju glazbu iprirodno je da onda širimo njenegranice”, kaže Garza. U svakomsluèaju, Thievery Corporationstvaraju prepoznatljivi loungesound, zaèinjen dub tehnikom iznalaèkim kombiniranjem razlièitihglazbenih žanrova. Sudeæipo njihovoj popularnosti uEuropi, za oèekivati je zanimljivkoncert.Na rubovima vidljivogaizložba Zlatana Vrkljana u GalerijiZona i Gliptoteci HAZU, Zagreb, od 9.svibnja do 1. lipnja 2003.a dvije lokacije, dan zadanom, u petak 9. svibnjau Gliptoteci HAZU, i usubotu 10. svibnja u GalerijiZona, otvara se izložba ZlatanaVrkljana pod nazivom Slike.To je prva u nizu izložbi kojeGalerija Zona namjerava realiziratiu prostoru GliptotekeHAZU u suradnji s upraviteljicomArijanom Kralj.Na ovoj izložbi Zlatan Vrkljanu veæ poznatoj maniri neumornogistraživaèa predstavljaslike koje su nastavak njegovihprethodnih traženja, a opetèine novi zaokruženi ciklus.To su apstrakcije mjestimiènoumirene gotovo do monokromija,a njihova je vezanost zatradicionalna sredstva likovnogMiro Kadoiæ; flauta, saksofoni,umjetnièko vodstvo, aranžmani,kompozicijeDamir Horvat; bariton i alt saksofoniSaša Vozdecky; bariton saksofonDavor Križiæ, Tomislav Rukljiæ;trubeMatjaž Mikuletiè; trombonIvan Kapec; gitara, kompozicijeNikola Matošiæ; kontrabasAljoša Jeriè; bubnjeviNovi veæi jazz sastav, sastavljenod iskusnih glazbenika suvremenejazz i avangardne scene.Paier Preinfalk Project (Austrija)Gerald Preinfalk; sopran saksofon,klarinet, bas klarinetKlaus Paier; harmonika, bandoneonDvojica vrhunskih glazbenikaredefiniraju jazz duo, šetajuæi stilovimai glazbenim epohama.Petak, 16. svibnjaLuka Udjbinac Now & Beyond(Hrvatska/Austrija)Mladi hrvatski gitarist predstavljase zagrebaèkoj publici svojimnovim projektom uz ugledne goste.Trio Fritz Pauer/Jay Clayton/EdNeumeister (Austrija/USA)Vodeæi europski jazz klaviristFritz Pauer proslavlja svoj šezdesetiroðendan malom koncertnomturnejom, u pratnji dviju legendinjujorške scene: “èarobnice glasa”Jay Clayton i trombonista EdaNeumeistera.KnjigečitateljimaNakladnik Moderna vremenapokrenuo web rubriku Knjiga danad 24. travnja nakladnièkakuæa Modernavremena u suradnji sIskonInternetom na svojoj webstranici pokrenula je rubrikuKnjiga dana sa željom da knjigehrvatskih nakladnika još više približeèitateljima. Svakoga danaod obilja noviteta izdvajat æe seizražavanja oèita. Slike su graðeneveæinom kratkim, vidljivimpotezima, u bogatim slojevimakoji probijaju jedni ispod drugihi èine mjestimice reljefnustrukturu. Od zone do zone, odslike do slike, mijenja se ritampoteza i gustoæa namaza, a koloristièkiakcenti se izmjenjujus finim, jedva primjetnim, gradacijamatonova iste boje. I bašu takvim slikama, gdje se svestišalo i poteza gotovo nestalo,otkrivamo iznenaðujuæe obiljeza koje vrijedi geslo manje je više.Da je krenuo dalje, Vrkljan bistigao tamo gdje je veæ bio, narubno podruèje gdje nestajeslika (primjerice, do monokromaizloženih na Venecijanskombijenalu 1999.). Oèito da to nijebio kraj njegova interesa za sliku,nego da je onda, kao i danas,samo pokušavao pronaæi “prave”slike za vlastiti unutarnji život.Vrkljan ovim slikama bježi odstvarnog svijeta, a opet aludirana njega, zapoèinje pa prestaje,briše... Mjestimice kao da uslici skriva lica, obrise figura,pokrete prirode, svijetlo, aluzijeGlazba zagladno uhoProgram kluba KSET i <strong>festival</strong>a ŽednoUho, svibanj 2003., Zagreb8. svibnja, četvrtakKoncert: Vesna Gorše-Borna ŠercarPrvi domaći glazbenici koji sviraju naovogodišnjem Žednom Uhu.9. svibnja, petakZabavište: KSET Caffe10. svibnja, subotaPlesaonica: Res Publica DigitaliaNovi plesno-elektronički programiznikao unutar disco sekcije ovogkluba.11. svibnja, nedjeljaKoncert: Papajo (Njemačka/VelikaBritanija)Vrhunski europski improvizatori naŽednom Uhu.12. svibnja, ponedjeljakKoncert: Scratch Pet Land/DÜPrvi dio dvodnevnog predstavljanjaSoniga, jedne od najznačajnijihelektroničkih etiketa u Europi.13. svibnja, utorakKoncert: Vert/DJ Lithops/F.X. RanI nastavak ovog izvanserijskogdogađaja.14. svibnja, srijedaKoncert: Eyesburn (Srbija i CrnaGora)Jedna od najvećih beogradskihkoncertnih atrakcija prvi put uHrvatskoj.15. svibnja, četvrtakVideoslušaonica: Talking HeadsVideoslušaonica jednog odnajvažnijih bendova u povijesti rockglazbe.16. svibnja, petakKoncert: Folkestra (Hrvatska/po jedan naslov, koji prema mišljenjuurednika svojom kvalitetomi zanimljivošæu to zaslužuje.Izbor knjiga neæe biti žanrovskiogranièen.Kako bi se što je moguæeažurnije obuhvatilo što veæi brojnakladnika i njihovu produkciju,na organsko, tragove zbiljskogasvijeta. Da parafraziramo autorapredgovora izložbe DraženaKatunariæa, te su slike na rubustvarnosti i nestvarnosti, vidljivogai nevidljivoga, prisutnostii odsutnosti. Upravo zbog togabalansiranja, upravo zbog te igregranice izmeðu slike i asocijacijakoje one proizvode su tanke ifluidne, pa ne znamo što je unama, a što izvan nas. Slikanje jementalni i perceptivni proces uSlovenija)Ponovo u punom sastavu, ovaj bendrastura!17. svibnja, subotaKoncert: Za Ivicu Baričevića-BaruVečer posvećena čovjeku bez kojegni program ovog kluba ni glazbenascena općenito u Hrvatskoj ne bi biliizbliza ovakvi.19. svibnja, ponedjeljakDEMOnstrator: The FarewellReason/Bak20. svibnja, utorakKocert: Rock MastersZagrebački majstori ponovo u ovomklubu sviraju Led Zeppelin.21. svibnja, utorakSlušaonica: Alice In Chains.22. svibnja, četvrtakKoncert: The Necks (Australija)Sjajan minimalistički jazz-dub-rockbend iz Sydneya konačno ponovo uZagrebu.23. svibnja, petakKoncert: Robotobibok/Radikal DubDva različita, ali super dobra benda25. svibnja, nedjeljaKoncert: Ned Rothenberg (USA)Završna večer Žedno Uho <strong>festival</strong>auz izvrsnog njujorškog saksofonista.27. svibnja, utorakKoncert: Granfaloon Bus/VirigilShawZadnji ovosezonski americanakoncert.28. svibnja, srijedaSlušaonica: Asian Dub Foundation29. svibnja, četvrtakKoncert: Free TibetZadnji ovosezonski Jam Session!30.-31. svibnja, petak/subotaKoncert: Mambo Kurt (Njemačka)Dvodnevno ludilo uz najzabavnijegNijemca na svijetu.3. lipnja, utorakKoncert: Spaceways Inc. (USA)/ZU(Italija)Zadnji jazz koncert sezone uz KenaVandermarka, Hamida Drakeai Natea McBridea, koji svirajuFunkadelic, Sun Ra i Jamesa Browna.Moderna vremena poziva nakladnikeda svoja nova izdanja(naslovi ne stariji od dva mjeseca)samostalno predlažu za izborKnjige dana. Svi zainteresiranimogu na mail knjigadana@mail.inet.hrslati svoje prijedloge ilizatražiti detaljnije informacije.kojem se viðeno poèovjeèuje, dobivaformu koja na neki neobjašnjivnaèin razrješava egzistencijalno.O tome slikovito govorireèenica Henryja Matissa koju usvom nadahnutom tekstu navodiDražen Katunariæ: “Saèinjensam od svega što sam vidio”.Ako je to tako, a èini se da jest,onda smo i mi, likovni konzumenti,makar i Vrkljanovimposredovanjem saèinjeni pomaloi od ovih slika.
- Page 2: 16 V/104, 8. svibnja 2,,3.kolumnaEg
- Page 5 and 6: V/104, 8. svibnja 2,,3.19razgovorDa
- Page 8 and 9: 22 V/104, 8. svibnja 2,,3.festival
- Page 10 and 11: 24 V/104, 8. svibnja 2,,3.festival
- Page 12 and 13: 26 V/104, 8. svibnja 2,,3.festival
- Page 14 and 15: 28 V/104, 8. svibnja 2,,3.festival
- Page 16 and 17: 30 V/104, 8. svibnja 2,,3.razgovorV
- Page 20 and 21: V/104, 8. svibnja 2,,3.5info/najave
- Page 22 and 23: V/104, 8. svibnja 2,,3.7kolumnaKult
- Page 24 and 25: V/104, 8. svibnja 2,,3.9razgovornij
- Page 26 and 27: V/104, 8. svibnja 2,,3.11razgovorfu
- Page 28 and 29: V/104, 8. svibnja 2,,3.13esejljenos
- Page 30 and 31: V/104, 8. svibnja 2,,3.15razgovorne
- Page 32 and 33: 32 V/104, 8. svibnja 2,,3.glazbaPom
- Page 34 and 35: 34 V/104, 8. svibnja 2,,3.kazališt
- Page 36 and 37: 36 V/104, 8. svibnja 2,,3.kazališt
- Page 38 and 39: 38 V/104, 8. svibnja 2,,3.kritikaSm
- Page 40 and 41: 40 V/104, 8. svibnja 2,,3.kritikaSm
- Page 42 and 43: 42 V/104, 8. svibnja 2,,3.esejStvor
- Page 44 and 45: 44 V/104, 8. svibnja 2,,3.s,v,j,e,t
- Page 46 and 47: 46 V/104, 8. svibnja 2,,3.queer por