festival europske kratke priče - Zarez

V/104, 8. svibnja 2,,3.47queer portalCorinnaGenschelNadilaženje liberalnog okviraAgata JunikuO seksualnom građanstvu, tj.o mogućim queer političkimpraksama u neoliberalnojdemokraciji i imperativusuradnjeorinna Genschel politologinjaje iz Berlina,trenutaèno sudjeluje natransdiciplinarnom projektuTransformacija znanja, ljudskog iroda na Sveuèilištu u Potsdamui dovršava doktorsku tezuna temu formiranja transrodnogpokreta u SjedinjenimDržavama. Naroèito je zanimajuimplikacije queer teorije upolitièkoj teoriji te implikacijequeer politièkih praksi u poimanjudruštvenih promjena iradikalne demokracije. U recentnimistraživanjima eksplicitnofokusira probleme socijalnene/pravde, neoliberalnihtransformacija i novih modelau- odnosno is-kljuèenja te njihovihutjecaja na radikalne seksualnepolitike i teorije.Kakvi su dojmovi s konferencije?– Impresionirana sam ljudimaiz Zagreba koji su toorganizirali, ali i ljudima naokruglom stolu. Shvatila samda se, usprkos tome što æe seneke zemlje bivše Jugoslavijeintegrirati u EU, mnogo radi nasuradnji. Dojmile su me tolikerazlièitosti, a opet mnogo snageuložene u zajednièki rad.Osobno, kao teoretičarki iaktivistici sa Zapada – gdje sumnoga pitanja riješena, tj. regulirana– je li vam nešto bilo posebnoinspirativno?– Prema mojem razumijevanjuteorije, ona izlazi izsocijalnih praksi. Ono što radimmora imati veze s naporimadrugih ljudi na podruèju seksualnostiili mojim osobnimaktivizmom... Zanimljivo mije vidjeti kako se razlièiti ljudisnalaze s pitanjima formiranjagej i lezbijskog identiteta i pokretate kako pokušavaju izgraditicivilno društvo. Možda višenego na samoj konferenciji, uneformalnim druženjima shvatilasam koliko su ovdje razlièitidruštveni akteri i skupine povezanioko istog cilja. Uvijeksam vjerovala da æemo u našojborbi za pravo na seksualnostuspjeti jedino ako izaðemo iz temale gej i lezbijske zajednice,tj. ako poènemo raditi, i pregovorati,unutar civilnog društvau totalitetu, onog što zovempolitikom socijalnog.Queer politika i civilnodruštvoMeđu sudionicima konferencijebilo je onih koji su se dostačudili povezivanju teorijskog sumjetničkim dijelom programa...– Ne bih rekla da je tolikorazlièito na Zapadu. Istina,queer teorija tamo – naroèitou SAD-u – jest postala svojevrsnomakademskom disciplinom,pa se i konferencijeodvijaju u krugovima akademskezajednice. Prije tri ili èetirigodine sam s kolegama organiziralakonferenciju na temuqueera i demokracije, na kojojsmo se pokušali èak odmaknutii od queer teorija fokusiranihna kulturu, i usmjeriti ih nakoncept demokracije i civilnogdruštva. Ali sviða mi se što jeovdje konferencija bila vezanauz umjetnost koju smatrambitnim faktorom u mijenjanjustavova ili otvaranju prostora zadrukèije mišljenje... Osim toga,festival otvara moguænost razlièitihdiskursa u komuniciranjuteme – na konferenciji æeteprièati s ljudima drukèije negou kinu i kazalištu, ili u kafiæu.Koja je vaša definicija queera iu čemu danas vidite važnost queerteorije na Zapadu, a u čemu naIstoku Evrope?– Mi smo u SAD-u iNjemaèkoj taj izvorno pejorativnipojam preuzeli kao vrlosamosvjestan i konfrontirajuæi.Rekli smo “baš nas briga tolerirateli nas ili ne, mi se borimoza ukljuèivanje u društvo, zadrukèiju viziju društva”. Queerje u meðuvremenu dobio tolikorazlièitih znaèenja – to je terminkoji pokušava reæi “mi smoviše od gej i lezbijski orijentiranihljudi”, ali koristi se i u vrloširokom smislu koji ukljuèujei straight ljude. Za mene queerpolitika ima znaèenje politikekoja se temelji na jakom osjeæajuza civilno društvo. Diotih napora orijentiran je premadržavi – borimo se za razlièitezakone, tj. pravne strategije– ali to nije jedini fokus. U pojmuqueera sadržano je mnogotenzija i njegovo znaèenje ovisio kontekstu, o tome na kojimstrategijama je veæi naglasak. Uzapadnom kontekstu, queer serazvio iz kritike gej i lezbijskihlobistièkih politika i više sefokusira na kulturne politike,na razlièite vrste aktivizma, ane samo na “pravni” aktivizam.Kod vas, i u regiji, vrlo su važnemeðunarodne organizacije iugovori, jer otvaraju moguænostiza veæu aktivnost, pa tako iza prosperitet zajednice. Pitamse samo u kojoj mjeri se onemogu integrirati u ovdašnjadruštva.Uvijek samvjerovala da ćemou borbi za pravo naseksualnost uspjetijedino ako izađemoiz male gej i lezbijskezajednice, tj. akopočnemo raditiunutar civilnogdruštva u totalitetuKoncept seksualnogagrađanstvaTema vašeg izlaganja bio jekoncept politike “seksualnogagrađanstva” koji predlažete kaosredstvo konfrontacije s liberalnimdemokracijama... Ukratko, očemu je riječ?– Moja kritika liberalne demokracijeproizlazi iz mišljenjada prava – iako su borbe nalegislativnoj razini potrebne– u liberalnoj demokraciji imajuvrlo asocijalna, individualnaznaèenja. Primjerice, beskuænicimau Njemaèkoj i SAD-upotrebno je pravo da ne bududiskriminirani, ali njima to pravoneæe pomoæi samo po sebi.Beskuænici ne znaju kako naæiodvjetnika, kojim se jezikomobratiti. I oni æe i dalje bitibeskuænici. Djelomièno i zatošto su izbaèeni iz vrlo homofobiènihobitelji... Problem je,dakle, u tome što nema sistemaedukacije i podrške. Dakle, akoželimo misliti na homoseksualnaili rodna prava, treba mislitiiznad individualistièkog pravnogokvira unutar kojega možetekoristiti svoja prava samoako operirate odgovarajuæimjezikom i, naravno, financijskimsredstvima. Znakovito je da sei na ovoj konferenciji govorilosamo o gej i lezbijskim temama,ali nismo teoretizirali ta pitanjau smislu nekih širih seksualnihpolitika, kao što je ženskipokret primjerice. Moje samoodreðenje,definicija menekao lezbijke, jako je povezana sborbom za pravo na abortus ili sborbom protiv nasilja u obitelji.Šire, takoðer, pitanja prava naseksualnost moramo vezati uzpitanja ravnopravnosti rodova,redistribuciju rada, zdravstvenogi socijalnog osiguranja...Mislim da moj koncept seksualnogagraðanstva pokušava iæiiznad liberalnog okvira. Akosam nezaposlena i ako se borimza preživljavanje, neæu imatisredstava baviti se problemomsvojeg seksualnog identiteta.Mišljenje o temama participacijeu društvu traži šire koncepte...socijalizam, socijalnudemokraciju, nazovite to kakohoæete.Postoji li u Njemačkoj platforma,kritična masa ljudi koja bi seborila taj koncept?– Ne. Na konferenciji samiznijela prilièno depresivnoèitanje stanja queer politikeu Njemaèkoj i SAD-u. UNjemaèkoj je u tom smislunajartikuliraniji lobi blizakZelenima, ali oni se zadnjih nekolikogodina bave samo pitanjimagej i lezbijskih brakova, ane zanima ih širi okvir. Lokalnepolitike su nešto zanimljivije.U Berlinu se pokušava o homoseksualcimamisliti ne samo iznjemaèke etnièke perspektivenego doprijeti, primjerice, ido turske zajednice. Današnja“ljevica” ne bavi se pitanjimaseksualnosti i roda, ali problemje što istovremeno ni samequeer zajednice ne uzimaju tesocijalne forme za ozbiljno.RazličitostihomoseksualnihzajednicaJesu li ljudi unutar njemačkehomoseksualne zajednice osjetljivina šire socijalne probleme homoseksualnihzajednica etničkihmanjina u Njemačkoj?– Veæina ih nije osjetljiva nate probleme. Gordan Bosanacje za opis ovdašnje situacijeupotrijebio termin shizofrenije.Turski homoseksualci uBerlinu su takoðer u shizofrenojsituaciji. Oni su vrlohibridna zajednica, ukliještenaizmeðu elemenata gej kulturei vlastite etnièke kulture.Dolaze iz mnogo jaèih obiteljskihkoncepata, imaju mnogoviše problema s commingoutom,izlaskom iz obitelji, naèinomreprezentacije. U njemaèkometnièkom kontekstu je normalnoda se iseliš od kuæe kad tije 18 godina i živiš svoj život.Nažalost, njemaèke homoseksualnezajednice nisu svjesnerazlike u socijalnim pritiscima.Oni ne znaju kako je to kad nemašnjemaèko državljanstvo ilisigurno boravište. U tom smisluje pitanje pravne regulacije gejbrakova u Njemaèkoj djelomiènodobra stvar, jer prema tomzakonu vrijede ista pravila odobivanju državljanstva kao i uheteroseksualnim brakovima.Ali na razumijevanju treba jošmnogo raditi. Vrlo èesto pripadnicigej i lezbijske zajednicemisle da, samom èinjenicomnaše seksualne orijentacije,želimo istu stvar.Australski aktivist DennisAltman govorio je o problematicitzv. globalnoga geja koji, zbogčinjenice vrlo različitih sociopolitičkihkonteksta, de facto nepostoji. Globalna povezanost,međutim, postoji. Postoje li pravnii organizacijski mehanizmikojima bi se pomoglo homoseksualnimzajednicama u zemljama sizrazito rigidnim i represivnimrežimima?– Postoje meðunarodne geji lezbijske organizacije koje se,u evropskom i meðunarodnompolitièkom kontekstu, bore zaukljuèivanje seksualnih prava umeðunarodno pravo. Znam dase dosta radilo na sluèaju – istinaprije svega muškaraca – izRumunjske. Lobiranja postojeu EU i Evropskom parlamentu,ali osobno nikada nisam bila fanlobi grupa. Mislim da je – prijenego što namjeravaš nekogapodržati – važno uspostavitiveze s ljudima i razumjeti ih,trebaš im dati prostor da pitaju,tj. kažu što žele. Osobno, dostasam povezana s gej i lezbijskim,uglavnom obojenim, zajednicamau Južnoj Africi, suraðivalasam takoðer s jednomPalestinkom koja nije lezbijka,nego vrlo jaka feministica. Ismatram da borbu i nastojanjatih ljudi mogu podržavati jedino“odozdo”, a ne novcemili neèim sliènim. Tko sam jada dajem novac?! Palestinkusmo tako pozvali u Berlin daodrži predavanje o feminizmuu Palestini. To joj nije pomoglou financijskom ili pravnom smislu,ali mislim da je dobila osjeæajda je njezina situacija relevantna,podijelila je iskustva imišljenja s ljudima odavde, štojoj je možda pomoglo u radu naterenu. Pomaganje ima smisla,tj. “pomaže”, jedino ako je rijeèo reciproènom odnosu.