PROJEKCIJA OSNOVNIH BICIKLISTIČKIH TOKOVABiciklistički koridori utvrđeni su nakon isključenja iz razmatranja onih područja grada koji sunepogodni za vožnju biciklom. Iz ovako utvrđenih koridora proizašao je mrežni koncept sustavabiciklističkih staza. Koridori kroz koje je bilo potrebno uspostaviti staze uglavnom su uski. Najširimkoridorom od Stoje do Punta Verudele planirane su dvije staze - jedna se planira obalom(Lungomare), a druga ulicom Veruda. Tako je dobivena jedna rekreativno turistička staza kojaspaja dva potencijalna izvorišta i odredišta biciklističkog prometa posebno ljeti – Stoju i PuntaVerudelu i jedna gradska staza koja se postavlja paralelno i dotiče stambena područja Stoje iVerude.SLOBODNI PROFIL BICIKLISTIČKE STAZEUsvojena širina slobodnog profila za jednog biciklistu je 1,5m a visina 2,5m. Širina slobodnogprofila sastoji se od prometnog profila 1,0m x 2,25m i zaštitnih širina od 0,25m sa svake strane,potrebnog pri vožnji radi psihološke sigurnosti, u koji ne smiju ulaziti nikakvi objekti – prometniznakovi, grane stabla, reklamne ploče i sl.Glavna biciklistička staza predviđa se kroz glavne sportske i rekreativne površine: Centar –Pragrande – Zelena zona uz zaobilaznicu – Stara plinara (do “Cavae Romane”) – Verudski kanal– uvala Valsaline – Lungomare – Valkane – Stoja – Valovine (perspektivno: preko Muzila dolukobrana).Glavni biciklistički pravci prikazani su u grafičkom dijelu GUP-a – list br. 3.1. "Promet". Ostalibiciklistički pravci manjeg značenja utvrdit će se planovima užeg područja, odnosno izdavanjemodobrenja za građenje.Sve biciklističke staze mogu imati i dopunsku opremu (ograde, klupe, razna urbana oprema, kiosci,terase, rasvjeta, zelenilo i dr.). Tada se poprečni profili tih staza povećavaju za dimenzije teopremeJavni prometPLANIRANO STANJE JAVNOG PROMETARješenje problema JGP treba tražiti u korelaciji s rješenjem parkiranja, te će se na taj načinpovećati broj prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu sa sadašnjih 5 - 10% na barem 10 -20%.ZAKLJUČAKPrometno rješenje grada Pule treba pretrpjeti nužne dorade, u smislu definiranja dugoročnestrategije prometnog sustava grada, u smjeru razvijanja javnog gradskog prijevoza. Na taj način ćese manje koristiti automobil, a u samom gradu poboljšat će se ekološki i prometni uvjeti. Narasliprometni problemi mogu se prebroditi modernizacijom i povećanjem broja putovanja javnimgradskim prijevozom. Prometna politika na taj način rješava više problema i to:- problem parkirališta i parkiranja,- gradski i prigradski prijevoz,- protočnu moć sadašnjih prometnica,- ekološke probleme,- pješački promet,- biciklistički promet,- teretni promet.156
Željeznički prometSagledavajući šire područje Istarske županije može se konstatirati da je rješenje za budućnost uspajanju istarskih pruga s riječkim željezničkim čvorom.Na temelju prognoziranih vrijednosti utvrđena je globalna uloga istarskih pruga. Prugom prema Puliodvijat će se (kao i u postojećim uvjetima) pretežno putnički promet, kojemu je prioritetni parametarbrzina putovanja, dok su nagibne karakteristike pruge sekundarnog značaja zbog lakših vlakova uputničkom prometu. U teretnom prometu predviđa se prijevoz za potrebe industrije (brodogradilištai dr.), dijelom lučki pretovar i prijevoz roba iz unutrašnjosti za potrebe turističkog gospodarstva.Samu modernizaciju i gradnju željezničkih kapaciteta na području Istre treba prilagoditi potrebama iuskladiti s prioritetima. Prognoza teretnog prometa temelji se na današnjoj neiskorištenostikapaciteta. Današnji promet sveden je na 15% kapaciteta. Pad prometa robe povezan je sastagnacijom prometa pulske luke. Kako Grad Pula ne namjerava razvijati teretnu luku u smisluširenja i omogućavanja prihvata veće količine tereta, bilo bi neopravdano planirati značajnijezahvate na željezničkoj infrastrukturi na području grada. U putničkom prometu u razdoblju većemod planskog i nakon izgradnje željezničkog tunela kroz Učku moguće je očekivati značajniji porast.Budućnost lokalnog prometa željeznicom leži u povećanju učestalosti putničkih linija, te njihovomprilagođavanju lokalnim potrebama. Šinobuse bi trebalo uvesti na relaciji Pula-Galižana-Vodnjan,gdje je broj putnika u lokalnom prometu najveći.Potrebno je planirati rekonstrukciju željezničkog kolodvora Pula prema isključivo putničkomkolodvoru, koji će biti povezan s ostalim vidovima prometa kao što su pomorski, kolni i zračnipromet. Pri rekonstrukciji željezničkog kolodvora Pula potrebno je predvidjeti samo pratećuinfrastrukturu za putnički promet (smanjenje postojećih kolosijeka po broju i dužini), dok se savostali takozvani "prljavi" dio usluga sadašnjeg kolodvora (pranje vagona, servisiranje i ostalo) teteretni promet planira preseliti izvan područja Grada Pule.ZAKLJUČAKPlanira se da se reorganizacijom željezničkog kolodvora oslobodi što više prostora na Rivi, kodRiječkog gata, a da se teretna pruga za potrebe centralne gospodarske zone u pulskom zaljevukoristi po strogo određenom režimu.Pomorski prometPolazeći od činjenice da luka nije sama sebi svrha, već da je to prostor na kome dolazi do spajanjakopnene i pomorske komponente prometa i na kome dolazi do zadovoljenja potreba povezivanjamorskim putem bližeg i daljeg zaleđa s prekomorskim prostorima, ovdje se daju pravne definicijerazličitih vrsta luka sukladno Zakonu:- Luka - morsku luku čine vodeni i vodom neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim ineizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektimanamijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe,uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostalegospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ilitehnološkoj vezi.- Luka otvorena za javni promet je morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može koristiti svakafizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta.- Luka posebne namjene je morska luka koja služi posebnim potrebama trgovačkog društva,druge pravne ili fizičke osobe (luka nautičkog turizma - marina, industrijska luka,brodogradilište, ribarska luka i dr.) ili državnog tijela (vojna luka, luka tijela unutarnjih poslova idr.).Kopneni prostori i morski akvatoriji koji imaju prirodne datosti da se razvijaju kao lučki kompleksi uvidu lučkih područja, unutar kojih će se posebnim aktom o redu u luci odrediti mikrolokacijepojedinih luka i ostalih sadržaja. Pulski zaljev svrstan je u lučko područje.Trajektne linije iz Pulske luke su:157