Dokument 3 - Regional Express

- omogućiti, kroz provedbu uvjetovanog procesa rada na graditeljskom naslijeđu a natemelju ovoga GUP-a, obnovu, rekonstrukciju i revitalizaciju postojećih građevina, kojesu smještene izvan zaštićenog područja, te izvan područja za koje su doneseni iliunutar područja obvezne izrade prostornih planova užeg područja – do njihovogdonošenja,- osigurati prostornim planovima užeg područja provedbu propisanih postupaka udokumentiranju, istraživanju i kontinuiranoj valorizaciji graditeljske baštine Pule,- omogućiti osnivanje autonomnog ekonomskog organizma “Graditeljsko naslijeđe Pule”s vlastitim fondom, kao osnova gospodarenja na temelju koje se ostvaruje ekonomskaspomenička reprodukcija graditeljskog naslijeđa, djelovanjem ekonomskih zakonitostiu skladu s teorijom i načelima robne tržišne proizvodnje.Unapređenjem i učinkovitijim radom na graditeljskom naslijeđu Pule, neophodno je stvoriti uvjeteza trajnu suradnju unutar stručne infrastrukture koja brine o zaštiti i očuvanju graditeljskognaslijeđa u okviru nadležnih institucija Ministarstva kulture RH, Županije i Gradske uprave: to jestizmeđu Konzervatorskog odjela u Puli, Arheološkog muzeja Istre u Puli i nadležnog odjela GradaPule. Navedene će institucije posebice surađivati na stvaranju nove, prikupljanju stare, sustavnomorganiziranju, čuvanju i arhiviranju dokumentacije graditeljskog naslijeđa Pule, kao i naznanstvenoj obradi podataka za potrebe informacijskog sustava i permanentnog proučavanjagraditeljskog naslijeđa u funkciji integralnog planiranja i uređenja grada.Kao što je rečeno u poglavlju "Polazišta" ovoga obrazloženja, valorizacija građevina nastalih u XIX.st. i prvoj polovici XX. st. je u poratnom prostornom planiranju grada, posebice prije 1983., bilaneprestano uvjetovana očuvanim znamenitim rimskim i kasnoantičkim građevinama izuzetnevrijednosti. Iako je u takvom stavu zaštite došlo do određenog zaokreta GUP-om 1983., stvorenomkategorizacijom graditeljskog naslijeđa od “a” do “f” na cijelom području grada, koja je zasigurnopozitivno djelovala na zaštitu graditeljskog naslijeđa Pule novijeg doba, bilo je izvjesnih poteškoćau tumačenju nejasnih i manjkavih odredbi za provođenje plana i određivanja vrijednosti pojedinihgrađevina. Pri tome je važno naglasiti da šire zone urbanih sklopova nastalih u XIX. i prvoj poloviciXX. st. čine danas neodvojivi dio graditeljskog i ambijentalnog naslijeđa grada, poneki i visokekategorije vrijednosti i važno vezno tkivo očuvanih djela nastalih u razdobljima prije XIX. stoljeća, sonima podignutim poslije toga do danas. Dobar dio građevina nastalih u tom trećem glavnomrazdoblju prostornog razvitka grada (Tržnica 1903., Mornarička crkva 1898., Marine casino 1913.,moderno kazalište 1880. i dr.) čine i danas važne čvorne fokalne točke urbanog tkiva. Nekolikovojnih napuštenih građevina (utvrde, vojarne, škole, skladišta, vodospreme i dr.) koje su davnoizgubile svoju prvotnu namjenu, mogle bi, dobro smišljenom prostornom politikom reuporabe, činitivažne žarišne točke, s većim ili manjim stupnjem kohezijske snage, povezivanja raštrkane gradskeperiferije i prigradskih naselja od Štinjana preko Velog Vrha, Vernala, Šijane, Valmada, Škatara –Šikića sve do Valdebeka, Dolinke i Vintijana. Te bi građevine, uz očuvanje i obnovu izvornedevastirane arhitektonske strukture, mogle preuzeti razne kompatibilne namjene u oblasti kulture,školstva, finog obrta, turizma i hotelskih smještaja, reprezentativne namjene u funkciji upravljanja,arhive gradske dokumentacije, rekreacije i sporta. Dosadašnje iskustvo u radu na obradi,proučavanju, unapređenju zaštite i valorizacije graditeljskog naslijeđa Pule, upućuje da je danaspotrebno učiniti radikalni zaokret i korak dalje u njegovoj zaštiti i valorizaciji, te sustavno uključiti utaj pojam sva ona arhitektonska djela koja čine neodvojivi dio prostornog razvitka grada bez obzirana razdoblje nastanka. Tu, dakako, spadaju i ostvarenja moderne arhitekture prve polovice XX.stoljeća, kao i sve starije građevine u postojećim i napuštenim vojnim zonama, koje su previšedugo bile izvan bilo kakve valorizacije i zaštite. Sve to ne samo zbog smjernica raznih svjetskihdeklaracija, čiji je potpisnik i naša država, ne samo zbog smjernica i obvezujućih odredbiProstornog plana Istarske županije i Zakona o zaštiti kulturnih dobara, već i zbog doprinosa obnovipotisnute građanske svijesti, koja će moći prepoznati vrijednosti graditeljskog naslijeđaidentificirajući se sve više s njime. Samo građani s dubokim osjećajem pripadnosti prostoru gradau kojem žive mogu učinkovito štititi njegove građevine, samo će obnovljena građanska svijest, uneprekinutom procesu života i rada na ovome prostoru, moći prenositi baštinjene vrijednostigraditeljstva budućim generacijama.S prije navedenim je osnovnim ciljevima provedena valorizacija na svim građevinama u širempodručju grada, podignutim prije 1947. godine, bez obzira na njihovu lokaciju, jer je na područjuizvan tzv. Starog grada prepoznato niz građevina visoke vrijednosti. U jedinstvene kriterijeintegralnog pristupa valorizaciji graditeljskoga naslijeđa može se nabrojati niz vrijednosti, osobina i173