06.12.2012 Views

Casopis Sic – Prvi broj

Casopis Sic – Prvi broj

Casopis Sic – Prvi broj

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

thistorijske ne/mogućnosti bivstvovanja, ne samo očitih<br />

marginalaca ž ena i drugih manjina, nego pak i odgovornih<br />

muškaraca koji ne pristaju na amoralne ponude klerofašističke<br />

vlasti i njenih institucija. Ne da je jugoslavensko<br />

društvo bilo manje patrijarhalno, naprotiv, ono je također<br />

totaliziralo idejno i marginaliziralo one koji su po modelu<br />

mačističkih i bilo kojih političkih ideja marginalci.<br />

Današnje bošnjačko, srpsko i hrvatsko nacionalističko<br />

društvo iz nezaobilaznih centara Moći potkopava svaki vid<br />

razumnosti i bunta među rijetkim trezvenim individuama<br />

iskopčanim iz glavnih tokova kolektivističke naracije svebošnjačkih,<br />

srpskih i hrvatskih institucija. Po tome su valjda<br />

jednaki, a ne različiti.<br />

Rođeni osamdesetih i odgojeni devedesetih na ovamo,<br />

mladi ljudi su indoktrinirani šovinistič kim idejama velikih<br />

očeva njihovih nacija, ali ne i manje opasnim malim naracijama<br />

kućnih poglavnika.<br />

Reinterpretirajući i obnavljajući model kolektiva iz kojeg je<br />

ponikla kulturološka kolektivna memorija i koncipiran<br />

amoderan politički nacionalni subjekt, muška histerija mitotvorenja<br />

nacije, kulture, religije, jezika i drugih elemenata<br />

potisnula je ž enski subjekt duboko na marginu davši mu<br />

privid ''demokratske'' slobode djelovanja postulirane na religiji<br />

i pravu. Naravno, to je sloboda iza zidina, ili, parafrazirajući<br />

alžirsku spisateljicu Assiu Djebar, sloboda u<br />

''beskrajnosti zatvora'', jer su beskrajne mogućnosti manipulativnoga<br />

djelovanja muških institucija. Beskrajan je zatvor<br />

tijela, jer beskrajan je zatvor uma, jer beskrajan je zatvor<br />

duha, jer beskrajan je zatvor nedjelovanja.<br />

Temat: Nacionalizam<br />

Ili, djeluj(e)te u centru moći ukoliko ste uzorne nositeljice<br />

koncepcije muškoga totalizirajućega uma koji je emanirao<br />

svekoliki duh nacije. Relevantna ste intelektualka, pardon<br />

ženski intelektualac, ukoliko ne palacate jezikom i ne prelazite<br />

granice koje su vam povučene na temelju višestoljetne<br />

tradicije usmene i pisane riječi djedova i očeva, nikada<br />

majki. Nazovite selam i bespogovorno slušajte instrukcije<br />

vaših profesora, a bogami i pokoje profesorice, jer da ne bi<br />

bilo sve tako otužno pronađe se tu i pokoja profesorica, pardon<br />

ženski profesor, ženski direktor i ženski sekretar.<br />

Jedna je autorica u svome eseju zapazila da ''interkulturalni''<br />

prostor južnoslavenske zajednice neprestano obnavlja<br />

modele patrijarhata i likove velikih očeva, ona tri modela<br />

patrijarhata koji su obilježili ne samo zapadnocentričnu<br />

praksu, nego i druge periferne i marginalne zajednice spram<br />

ove dominirajuće odrednice. Naime, Kerol Pejtman<br />

razlikuje ''tradicionalni, klasični i moderni patrijarhat.<br />

Međutim, ključna je razlika između prva dva, koji se oslanjaju<br />

na očinsko pravo (prvi na očinsko pravo kao na model<br />

za upravljanje državom, dok drugi izjednačava očinsku i<br />

državnu vlast), i trećeg. Jer, činjenica je da se prelaskom u<br />

moderni patrijarhat poriče očinsko pravo, ali patrijarhat se,<br />

tvrdi K. Pejtman, ne napušta, već se samo transformiše u<br />

bratstvo.''<br />

Naša stvarnost je konstitucija i obnova ova tri modela bivstvovanja.<br />

Komunizam je iznjedrio velikoga revoluconarnoga<br />

komunističkoga Oca kolektivne zajednice svih Južnih<br />

Slavena, nacionalizam je učinio isto sa velikim likom revolucionarnoga<br />

Babe nacije/Očeva nacije. Jedan politički<br />


(sic!)
61

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!