Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
abrao otmjeni rapir kojemu se vrh sjajio kao kapljica<br />
rose, dok se Hadžija Roćko odlučio za krivu dimiskiju<br />
britku da se njome dlaka mogla podijeliti na dvije jednake<br />
pole, premda bi se na prvi pogled dalo pomisliti<br />
kako je izanđala i otupjela. Borba je potrajala tek<br />
časak, koliko je čestitom hadžiji bilo dovoljno da odsiječe<br />
glavu probisvijetu Kaudersu. Beživotno truplo<br />
ostalo je ležati u prašini ostavljeno za gozbu strvinarima.<br />
Francuski strukturalistički filozof marksističke<br />
orijentacije Luj Altiser tvrdio je da je ideologija<br />
diskurzivna praksa koju nalazimo tamo gdje mislimo<br />
da je nema. Hadžija Roćko nikada u životu nije našao<br />
diskurs. Jednom prilikom, htio je baciti u smeće kutiju<br />
rahat lokuma misleći da je prazna, a onda je u njoj<br />
našao cijela dva komada. Tada je rekao: „Ako je<br />
ideologija rahat lokum, moram konštatirat da je nadasve<br />
ukusna“.<br />
Hadžija Roćko nikada nije naučio izgovoriti riječ demokratija.<br />
Mislio je da je zakučita i da nije od insanskog<br />
svijeta. Ipak, od 1992. na izborima uvijek glasa<br />
za demokrate.<br />
22. oktobra 2003. Hadžija Roćko je viđen na<br />
Baščaršiji kako kupuje kišobran.<br />
šiškultura<br />
Lice Jakoba Esalovića neopisivo je smetalo Hadžiju<br />
Roćka, dovodeći ga do takve srdžbe da se mahalska<br />
kaldrma drobila pod njegovim koracima. Iako uvijena<br />
velom tajne, smrt Čovjeka sa Šiljinim licem igrala je<br />
drugi čin u čaršijskim narativima. Ispod glasa se govorkalo<br />
da mu je Hadžija odvalio njušku i bacio ju<br />
psima, a da je Jakob Esalović iskrvario negdje na deponiji<br />
gdje mu je tijelo i spaljeno.<br />
Hadžija Roćko obožava obrađivati metale. Dubokog je<br />
uvjerenja da se sve može presjeći, navariti, uresiti filigranskim<br />
tkanjem, istopiti, izliti, iskovati, oplemeniti,<br />
očistiti od hrdže, ofarbati. Identično je njegovo uvjer -<br />
enje o pitanju kolektivnog nacionalnog tijela. Kolektivno<br />
nacionalno tijelo treba da je čvrsto i snažno poput<br />
metala, treba ga odsjeći od drugih nacionalnih tijela,<br />
navariti mu teritorije što je moguće više, uresiti filigranskim<br />
tkanjem njegovu kulturu, istopiti prošlost koja je<br />
neistinita, izliti prošlost koja je istinita, iskovati čvrstu<br />
ideološku platformu na kojoj će počivati svaka njegova<br />
konstrukcija i struktura, oplemeniti ga plemićkom<br />
krvlju s pedigreom i rodoslovnim stablima, očistiti od<br />
hrdže koja se u njemu nakotila boga pitaj otkud, ofarbati<br />
ga u najdraže nam boje nacije.<br />
(sic!) 73