14.02.2013 Views

Kosmo 12/12

Kosmo 12/12

Kosmo 12/12

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

end<br />

za potrošača i za proizvođača.<br />

Marka proizvoda („brend“, od<br />

engleskog brand, reči koja je<br />

originalno označavala žig) daje<br />

određena jamstva kvaliteta,<br />

ponekad i prestiž. Nabavljanjem<br />

određenih marki, kupac<br />

sebi zapravo kupuje viši status.<br />

Primera za ovo je mnogo, od,<br />

recimo, ženskih cipela Louboutin,<br />

Armanijevih odela,<br />

satova Rolex, tašni Louis Vu-<br />

itton, automobila Ferrari itd.<br />

One nisu jedine ni u svojoj grani<br />

– na primer kod automobila<br />

prestižan imidž imaju takođe<br />

Porsche i Rolls-Royce, kao i<br />

više drugih marki – ali svaka od<br />

njih ima nekakav nadprosečan<br />

imidž i povezujemo je s određenim<br />

vrednostima. S druge<br />

strane, proizvođaču marka<br />

olakšava pozicionisanje određenog<br />

proizvoda ili serije pro-<br />

izvoda na tržištu, te mu olakšava<br />

propagandu i distribuciju.<br />

Kod kupaca stvorena lojalnost<br />

prema marki proizvoda štiti<br />

proizvođača od konkurencije,<br />

navodi kupca na opetovane<br />

kupovine, pri čemu je spreman<br />

da za proizvod s markom plati<br />

i znatno više nego za bezimeni<br />

proizvod, onaj koji je bez (poznate)<br />

marke. Logično, zato su<br />

proizvodi s markom permanentno<br />

skuplji od identičnih<br />

ili veoma sličnih bez marke.<br />

Samo propaganda<br />

ne pomaže<br />

I cele države mogu da budu<br />

„brend“, ne samo kao turistički<br />

ciljevi, dosetio se 1998. Simon<br />

Anholt. Ovaj britanski marketinški<br />

stručnjak, danas savetnik<br />

više država, artikulisao je prvi<br />

ideju da i reputacija pojedinih<br />

zemalja može da se meri, izgrađuje<br />

i da se njome upravlja.<br />

Iako je naučna teorija „nacionalnog<br />

brendiranja“ još u<br />

začecima, mnoge države već<br />

odvajaju resurse upravo za<br />

ovakve projekte. Cilj im je da<br />

unaprede svoju poziciju na<br />

globalnom tržištu, znajući<br />

da bi eventualno poboljšanje<br />

ovakve opšte reputacije rezultiralo<br />

značajnim povećanjem<br />

turističkog interesa, kao i interesa<br />

investitora, da bi privuklo<br />

talentovanu i kreativnu radnu<br />

TRKA.<br />

Sve ozbiljne<br />

države aktivno<br />

rade na svom<br />

nacionalnom<br />

brendiranju.<br />

snagu, te povećalo kulturni i<br />

politički uticaj države u svetu.<br />

Mnoge države aktivno rade na<br />

svojem nacionalnom brendiranju,<br />

težeći da se bolje pozicioniraju<br />

na globalnom tržištu,<br />

kao rasadnici kreativnih ideja,<br />

centri kulture, ekološke oaze i<br />

slično. Primeri za to su „Cool<br />

Britannia“ (kampanja kojom<br />

I države mogu da budu „brend“, i ne samo kao turistički ciljevi,<br />

dosetio se 1998. marketinški stručnjak Simon Anholt.<br />

se Britanija želela pokazati kao<br />

centar muzike, filma, mode,<br />

medija i dizajna), zatim „Land<br />

der Ideen“ („Zemlja ideja“),<br />

kojom je Nemačka podsećala<br />

da je država inovativnosti<br />

i želje za istraživanjem, kao i<br />

neke druge kampanje. Simon<br />

Anholt, međutim, nije zadovoljan<br />

ovakvim razvojem događaja.<br />

On smatra da je bitnije<br />

šta države čine, nego kako se<br />

propagiraju u ovom smislu.<br />

Kaže da u skoro dve decenije<br />

bavljenja ovom problematikom<br />

još nije naišao na situaciju<br />

u kojoj je država isključivo<br />

Nabavljanjem određenih robnih marki<br />

kupac sebi zapravo kupuje viši status.<br />

KOSMO 29

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!