bela-knjiga za websajt.pdf - Centar za regionalizam

58Nova Vlada RH usvojila je Program Vlade 2011.-2015. 72 . U glavi 19. – Ljudska prava igrađanske slobode u poglavlju Građanska i politička prava i slobode na prvo su mestostavljena prava nacionalnih manjina i povratak izbeglica. Činjenica da je nova hrvatskaVlada u svom programu problematiku izbeglica stavila u kontekst „Građanskih i političkihprava i sloboda“, i to na prvo mesto, je ohrabrujući i veoma značajan znak nameranove Vlade da ova pitanja više ne rešava ad hoc merama već sistematski, u kontekstuneotuđivih građanskih i političkih prava i sloboda.U vezi s pitanjima obnove, Vlada u svom Programu obećava da „će osigurati rješavanjezaostalih zahtjeva za obnovu i žalbi na negativna rješenja te obustaviti postupke zapovrat sredstava uloženih u obnovu kuća protiv vlasnika koji ih nisu prodali. Pronaći ćese rješenje za obnovu kuća za koje postupak još nije završio, a već utvrđena šteta nanjima je protokom vremena uvećana… U sklopu programa uravnoteženoga regionalnogarazvoja, Vlada će stvarati uslove za održivost razvoja u povratničkim područjima, za štaće predlagati i potreban zakonodavni i materijalni okvir. U tu svrhu će se nastaviti obnovamaterijalne i socijalne infrastrukture, te provoditi programi obnove poljoprivrede, malogapoduzetništva i turizma. Dovršiće se proces re-elektrifikacije povratničkih sredina.“PreporukePreporučuje se hrvatskim vlastima da što pre usvoje promene postojećeg pravnogokvira i preduzmu druge mere neophodne da se oživotvore ciljevi navedeni uProgramu Vlade 2011- 2015. u vezi s obnovom uništenih ili oštećenih stambenihobjekata.Naknada štetePitanje nadoknade za uništavanje imovine hrvatskih građana srpske nacionalnostiterorističkim aktima (porodične kuće, ekonomski objekti, kuće za odmor, vozila ipoljoprivredne mašine) u razdoblju od 1991. do 1995. godine, na područjima koja su bilapod faktičnom i pravnom vlašću Republike Hrvatske 73 , pokušavalo se „rešavati” metodom„guranja pod tepih“. 7472http://www.mvep.hr/CustomPages/Static/HRV/files/111227-Program_Vlade_2011-2015.pdf73Procene takvih slučajeva u Hrvatskoj se kreću od dve do deset hiljada. Takvih slučajeva bilo je u Zadru, Karlovcu,Osijeku, Dubrovniku i okolini, Sisku, Gospiću, Karlobagu i drugim mestima. Samo na području Bjelovara minirano je od1991. do 1995. godine 650 objekata vlasnika srpske nacionalnosti.74Hrvatski zakonodavac je 1996. godine izmenom Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine”, br.7/96) brisaoodredbu čl.180. o odgovornosti države za štetu nastalu oštećenjem odnosno uništenjem imovine-nekretnine usledakata nasilja ili terora, te prilikom javnih demonstracija i manifestacija. Postupci za naknadu štete pokrenuti po odredbičl.180. prekinuti su, a „nastavit će se nakon što se donese poseban propis kojim će se urediti odgovornost za štetunastalu usled terorističkih akata”. Na ovaj način je hrvatska vlast isključila mogućnost i pravo procesuiranja predsudovima radi naknade štete te sve takve postupke stavlila u „stanje prekida”, stvorivši na taj način pravnu prazninu.To praktično znači da je bila isključena bilo kakva mogućnost za ostvarivanje prava na naknadu porušenih i oštećenihkuća i druge imovine, tako da su sudovi donosili odluke o prekidu, obrazlažući ih nepostojanjem adekvatnog zakona.Hrvatski sabor je izmenama i dopunama Zakona o obaveznim odnosima u oktobru 1999. godine („Narodne novine”,br. 112/99) obavezao Vladu RH da u roku od 6 meseci od stupanja na snagu ovog zakona pripremi i predloži donošenjeposebnog zakona kojim bi se regulisalo pitanje šteta prouzrokovanih terorističkim aktima i onih koje su uzrokovalipripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u vezi s obavljanjem vojne i redarstvene službe.