bela-knjiga za websajt.pdf - Centar za regionalizam

59Tek 2003. godine donesen je Zakon o odgovornosti za štetu nastalu usljed terorističkihakata i javnih demonstracija (“Narodne novine”, br. 117/03) (dalje: ZOŠT) koji ograničavaodgovornost države za materijalnu štetu u pogledu dometa, obima i visine, upućivanjemna Zakon o obnovi.Ustavni sud RH je, povodom više zahteva za ocenu ustavnosti i zakonitosti ZOŠT-a, 19.novembra 2008. godine svojom odlukom Broj: U-I-2921/2003 odbio predloge za pokretanjepostupka za ocenu njegove saglasnosti s Ustavom. Ustavni je sud, dakle ocenio da je tajZakon u skladu sa Ustavom. Odluka Ustavnog suda ne sadrži obrazloženje u odnosu naneke bitne elemente vezane za primenu Evropske konvencije o ljudskim pravima, a koji setiču dopustivosti „zakonodavne intervencije“ u sudske postupke koji su već u toku.Evropski sud za ljudska prava je još u svom izveštaju za 2003. godinu uzeo „na znanje“ daje Hrvatska novom legislativom uredila materiju naknade štete koja je ostala neregulirananakon ukidanja članka 180. ZOO 1996. godine. Evropski sud, međutim, što nije uobičajeno,odmah daje dosta eksplicitan kritički komentar nove legislative: „Zakonodavstvo koje setiče ove poslednje stvari je konačno uvedeno 2003. Sud neće teoretizirati o učinku koji biovo zakonodavstvo moglo imati na ishod obustavljenih postupaka, već je primetio da sustvoreni novi uslovi koji se tiču tužbenih zahteva te skrenuo pažnju na “opasnosti svojstveneretroaktivnoj primeni zakonodavstva, čiji je učinak uticaj na sudačko odlučivanje o sporuu kojem je Država stranka, uključujući i situacije čiji je učinak da se parnice koje su u tokune mogu dobiti.” S obzirom na to, iako je produžena obustava postupka predstavljaladisproporcionalno ograničenje prava pristupa sudu, usvajanje nove legislacije nosilo jerizik izigravanja principa koja je uspostavio Sud u odnosu na “zakonodavnu intervenciju”u sudske postupke koji su u toku.“Sporovi o naknadi štete zbog terorističkih akata formalno-pravno su “pravomoćno okončani“.Nijedan tužilac nije (jer je nakon promene zakonskog okvira to postalo nemoguće) uspeosa svojim tužbenim zahtevom. Pravosnažnošću se okoristila tek država koja je od tužiteljauredno uterivala od sudova joj dosuđene parnične troškove. No, društveni problem nijerešen. Hrvatskoj potencijalno, nakon što tužitelji iscrpe (sebe i) sva domaća pravna sredstva,uključujući i ustavne tužbe, preti 381 predstavka Evropskom sudu za ljudska prava. 75Nova hrvatska vlada u svom Programu 2011.-2015. prepoznala je ovaj problem, deklarišućisledeće: „Vlada će omogućiti promjenu zakonskog okvira kako bi oni čije su kuće uništene uratnom razdoblju na području izvan PPDS-a mogli dobiti pravo na obnovu ili obeštećenje…“PreporukePreporučuje se hrvatskim vlastima da što pre usvoje promene postojećeg pravnogokvira i preduzmu druge mere neophodne da se ostvare ciljevi navedeni u ProgramuVlade 2011- 2015. u vezi s naknadom štete nastale usled terorističkih akata ilijavnih demonstracija, uključujući i eventualnu mogućnost da se započeti postupciza naknadu štete po čl. 180. ZOO dovrše po materijalnopravnim odredbama onaknadi štete koje su u vreme podnošenja tih zahteva bile na snazi.75U obrazloženju Konačnog prijedloga ZOŠT-a sadržan (je) podatak da je na cijelom području Republike Hrvatskeprekinut po sili Zakona o izmjeni ZOO-a 1996. ukupno 381 takav postupak.