Armagedonske bitke
Armagedonske bitke
Armagedonske bitke
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Poslije svega toga, kad je Jošija uredio dom, došao je egipatski kralj<br />
Neko da se bije kod Karkemiša na Eufratu, a Jošija je izašao preda<br />
nj. Kralj Neko poslao je Jošiji glasnike i poručio: "Što ja imam s<br />
tobom, judejski kralju? Ne idem ja danas na tebe, nego na dom s<br />
kojim sam u ratu, i Bog mi je zapovjedio da se požurim. Okani se<br />
Boga koji je sa mnom, da te ne upropastim!" Ali Jošija nije odvratio<br />
lica od njega, nego se ojunačio da se bije s njim; ne poslušavši<br />
Nekonovih riječi iz Božjih usta, došao je da se bije na Megidskom<br />
polju. Strijelci ustrijeliše kralja Jošiju, a on reče slugama: "Izvedite<br />
me, jer sam teško ranjen." Sluge ga skinuše s bojnih kola i metnuše<br />
u druga koja je imao, pa ga odvezoše u Jeruzalem; ondje je umro i<br />
bio sahranjen u grobnici otaca. Sva Judeja s Jeruzalemom plakala<br />
je za Jošijom. I Jeremija je protužio za Jošijom. I svi pjevači i pjevačice<br />
spominju u tužbalicama Jošiju do danas; uveli su ih u običaj<br />
u Izraelu, i eno su zapisane u Tužbalicama. (Ljetopisi II, 35:20-25)<br />
Kako su Ljetopisi došli do te duže i detaljnije inačice priče o Jošuinoj<br />
smrti iz ruku egipatskoga faraona Neka II? Iako je moguće<br />
da je Kroničar iskoristio neke detalje dostupne iz Knjige o Jeremiji<br />
(koja spominje Karkemiš, naprimjer), on je možda imao pristupa još<br />
jednom nizu dokumenata koji su mu pružili dodatne detalje. Međutim,<br />
izgleda nevjerojatno da je Kroničar koristio proširenu inačicu<br />
Petoknjižja koja je danas izgubljena ili čak prijepis Midraša, kao što<br />
neki tvrde. Vjerovatniji mogući izvor su tzv. Babilonske kronike,<br />
niz tekstova klinastim pismom Mezopotamije, koje dokumentiraju,<br />
između ostaloga, događaje koji su se zbivali tijekom vladavine babilonskog<br />
kralja Nabopolasara. Iako te Babilonske kronike,<br />
koje se danas nalaze u Britanskom muzeju, spominju da je jedna<br />
egipatska vojska priskočila upomoć Asircima 609. pr. Kr., da bi bila<br />
poražena, one ne spominju ni Jošiju ni Judeju, niti otkrivaju da se<br />
bilo što neugodno zbilo tijekom Nekova marša na Karkemiš. Sve<br />
u svemu, ne može se dokazati da je Kroničar imao pristup drugim<br />
izvorima obavijesti, bilo biblijskim ili izvanbiblijskim, ali se to isto<br />
tako ne može ni osporiti.<br />
Jedna skupina znanstvenika čvrsto vjeruje u valjanost prikaza u<br />
Ljetopisima i tvrde da je Jošija pokušao iznenadni napad na Nekovu<br />
vojsku kada su se egipatski vojnici pojavili iz klanca Musmus. To<br />
bi značilo da se ostvarila vojna strategija koju Kanaanci nisu uspjeli