Armagedonske bitke

Međutim, Megido je doista brdo, iako napravljeno ljudskom rukom.
Humak drevnoga Megida uzdiže se oko dvadeset metara iznad
obližnje ravnice i ono ima dojmljiv izgled iz mnogih kutova. Ono je
dosegnulo svoju današnju visinu još u Željeznom dobu, početkom
prvoga tisućljeća pr. Kr., a u rimskom i helenističkom razdoblju bilo
je još više. U početku se ono doimalo još višim jer je tlo doline oko
Megida u to vrijeme bilo niže nego što je sada. Velike naslage zemlje
i mulja nataložile su se u prošle dvije tisuće godina, možda čak 3
metra visoko, kao rezultat poplava i sličnih pojava. U svakome
slučaju, nema nikakve sumnje da su ljudi vidjeli Megido kao "brdo"
u vrijeme kada je Ivan pisao Knjigu Otkrivenja u prvom stoljeću po.
Kr., pa prema tome ne postoji problem ako riječ Armageddon protumačimo
da dolazi od Har Megiddon i da se stoga odnosi na Megido
i, proširenjem značenja, na okolnu Jizreelsku dolinu.
Ali zašto je Ivan izabrao Megido i Jizreelsku dolinu kao mjesto
za kataklizmičku bitku? Zašto ne Jeruzalem, ili Rim, ili čak Atenu?
Najvjerojatnije, objašnjenje nas vraća natrag na smrt Jošije, kralja
Judeje koji je bio posljednji pravi (tj. ne marionetski) vladar što je
potekao od Kuće Davidove. Jošija je bio ubijen u bitci kod Megida
609. pr. Kr., a ubio ga je egipatski faraon Neko II. Zlodjelo koje je
učinjeno nad tim dobrim i pravednim kraljem, kojega su mnogi doživljavali
kao "drugoga kralja Davida", trebalo je osvetiti, a koje je
mjesto bolje za osvetu od lokacije na kojoj je ubijen? Štoviše, upravo
kao što je Jošijina smrt kod Megida okončala eru Božjega kraljevstva
u obliku Kuće Davidove koja je vladala najprije nad Ujedinjenim
kraljevstvom a zatim nad južnim dijelom Davidova kraljevstva, otprilike,
od 1000. do 600. g. pr. Kr., tako će i buduća Armagedonska
bitka kod Megida otvoriti novu eru i ponovo uspostaviti Božje kraljevstvo.
Ivan, autor Knjige Otkrivenja, sigurno je poznavao priču
o Jošuji i njegovoj smrti kod Megida, koja se spominje na dva mjesta
u Bibliji ( Kraljevi II 23:29-30 i Ljetopisi II 35:20-24), a o njoj
govori i Josip, kao što sam obrazlagao u 4. poglavlju.
Ivan je najvjerojatnije poznavao i proročanstva iz Staroga zavjeta
koja se mogu naći u Knjizi o Zahariji, a koja spominje Megido u
kontekstu obnove Davidova Jeruzalema: "U onaj dan plač veliki će
nastati u Jeruzalemu, poput plača hadad-rimonskog u ravnici megi-