Armagedonske bitke
Armagedonske bitke
Armagedonske bitke
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
suočen s napadom strašnih Neoasiraca, predvođenih kraljem Salmanasarom<br />
III. To je već bila peta Salmanasarova vojna na Zapad iz<br />
njegove domovine Mezopotamije, koja se datira 841. pr. Kr., što<br />
znači da je Jehuova vladavina naišla na trnovit put vjerojatno iste<br />
one godine u kojoj je uzurpirao prijestolje Izraela. Taj je pohod<br />
zabilježen na takozvanom Crnom obelisku, ispisanoj vapnenastoj steli<br />
višoj od tri metra, koju je otkrio Austen Henry Layard u Nimrudu<br />
(na rijeci Tigris u modernom Iranu) 1846. Na jednoj ploči Crnoga<br />
obeliska vidi se Jehu kako leži na zemlji licem prema tlu ispred Salmanasara.<br />
Popratni natpis glasi: "Štovanje Iaue /Jehua/, sina Omrija.<br />
Srebro, zlato, zlatna zdjela, zlatna kupa, zlatne čaše s drškom, vrčevi<br />
od zlata, limenka, potpore za kraljevu ruku, /i/ sulice, ja /Salmanasar/<br />
primio od njega." Biblija ne spominje da je Jehu odavao štovanje<br />
Salmanasaru, ali tri dodatna asirska natpisa također upućuju<br />
na "Jehua, sina Omrijevoga", i navode da su Jehu i njegovi nasljednici<br />
postali lojalni vazali nakon asirske vojne 841. pr. Kr.<br />
Neoasirska vojska prošla je kroz Izrael ponovno 733-732. g. pr.<br />
Kr., pod zapovjedništvom Tiglata-Pilesera III poznatoga kao "Pulu"<br />
u Bibliji (Kraljevi II, 15:19 -20, 29-30). Njegova je vojska prodrla<br />
s jugoistoka iz doline Beke u Libanonu osvojivši Gornju Galileju,<br />
Hazoe, Kedeš, Jiron i Merom u kratkom vremenu. Ramot Gilead i<br />
"zemlja s onu stranu Jordana" pala je sljedeća u ruke Tiglata-Pilesera<br />
III, nakon čega je slijedila "Galileja naroda" kao što je opisuje<br />
Izaija (Izaija 9:1), a koju su neki znanstvenici prepoznali kao Jizreelsku<br />
dolinu.<br />
Tijekom pohoda Tiglata-Pilesera III barem se jedna bitka (a<br />
vjerojatno i više) vodila u Jizreelskoj dolini. Grad Dabara (biblijski<br />
Daberat/kasnije Daburiya) zapadno od brda Tabora i grada Samhune<br />
(biblijski Šimon/Shimron) blizu sjeverozapadnoga kraja Jizreelske<br />
doline spominje se, izgleda, u prikazu Tiglata-Pilesera III koji<br />
povezuje pohod i listu iseljenih iz toga područja 733. do 732. pr.<br />
Kr.: "/Sravnio sam sa zemljom xx gradova/ u 16 okruga zemlje Bita<br />
/Humri (to jest, Zemlja Omrija, t.j. Izrael)... xx zasužnjenih iz grada<br />
Dabare ... 650 zasužnjenih iz grada Sa/mhune/." Malo je vjerojatno<br />
da bi ti gradovi kapitulirali a njihovi stanovnici bili iseljeni bez<br />
ikakve borbe, ali nažalost u tom prikazu nisu nam dostupni daljnji