Armagedonske bitke
Armagedonske bitke
Armagedonske bitke
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Libanonu i u svim zemljama koje su mu bile podložne. (Kraljevi I<br />
9:15-19)<br />
Nije točno jasno zašto je Salomon utvrdio Megido, Gezer i Hazor,<br />
ali to je vjerojatno imalo veze s uzdizanjem Šešeonka I u Egiptu.<br />
Salomon je pametno predvidio veliku faraonovu moć, kao što pokazuje<br />
Šešonkova vojna u Siriji-Palestini nakon Salomonove smrti.<br />
Današnja analiza Šešonkovog dugačkog uklesanog natpisa u<br />
Karnaku pokazala se iznenađujuće teškom u dugom vremenskom<br />
razdoblju. Tekst ispisan na zidu u Amonu, sastoji se prvenstveno<br />
od imena osvojenih gradova i gradića u Siriji-Palestini, napisanima<br />
u desert redova. Egiptolozi koji su prvi pretiskali natpis vjerovali su<br />
da sva imena treba čitati zdesna ulijevo, pa su ih tako i numerirali<br />
(brojevi 1-39), a prva tri reda glasila su ovako:<br />
Red I, počinjući s desne strane): (1-9) Devet lukova, (10) Uvod,<br />
(11) Gaza, (12) Makedah, (13) Rubuti;<br />
Red II, počinjući s desne strane): (14) Tanak, (15) Šunem, (16) Bet-<br />
Šean, (17) Rehob, (18) Hafaraim, (19) Adoraim, (20) /izgubljeno/,<br />
(21) Šaud/i/, (22) Mahanaim, (23) Gibeon, (24) Betoron,<br />
(25) Kiriathai?; (26) Aijalon;<br />
Red III, počinjući s desne strane): (27) Megido, (28) Adar, (29) Jadhamelek,<br />
(30) /Heb/el?, (31) Honim, (32) Aruna, (33) Borim,<br />
(34) Gathpadala, (35) Jehem, (36) Betaruma, (37) Kekri, (38)<br />
Sokoh, (39) Bettapuah.<br />
Ako imena čitamo prema tom redoslijedu, onda ona nemaju<br />
zemljopisnoga smisla i ne izgledaju kao pravi smjer nekoga vojnog<br />
pohoda. Naprimjer, Šunem i Tanak, oba mjesta u Jizreelskoj dolini,<br />
trebala bi biti napisana pored Megida, ali su umjesto toga oni odvojeni<br />
od Megida za jedanaest imena, od kojih nijedan grad nije smješten<br />
u Jizreelskoj dolini. Rješenje je možda dao Benjamin Mazar, koji je<br />
predložio da se redovi na tom popisu ne trebaju čitati zdesna ulijevo,<br />
već zdesna ulijevo uredu I, onda se treba spustiti ravno dolje na red<br />
II i čitati slijeva udesno, onda se izravno spustiti na red III i čitati<br />
zdesna ulijevo, i tako dalje, kao što se vol kreće kada ore polje, a iz<br />
te slike potječe izraz boustrophedon. Tako bi se imena u redovima