Helsinška povelja 135-136, januar-februar 2010.
Helsinška povelja 135-136, januar-februar 2010.
Helsinška povelja 135-136, januar-februar 2010.
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
14<br />
helsinška <strong>povelja</strong><br />
<strong>januar</strong> – <strong>februar</strong> 2010<br />
Balkan i evropski izazovi<br />
Vojna neutralnost ili članstvo<br />
u NATO – ekonomski aspekat<br />
Samoproglašena vojna neutralnost Republike<br />
Srbije je uspostavljena Rezolucijom o zaštiti suvereniteta,<br />
teritorijalnog intergriteta i ustavnog poretka<br />
koju je Skupština Srbije usvojila u decembru 2007.<br />
godine. Time je formalno prekinut proces približavanja<br />
NATO. Osim što koncept naše neutralnosti nije<br />
dovoljno razrađen i počiva na jednoj rečenici iz pomenute<br />
rezolucije, nameću se logična pitanja, da li je<br />
samoproglaišena neutralnost primerena spoljnopolitičkoj<br />
i bezbednosnoj situaciji u kojoj se nalazi i da<br />
li je ekonomski opravdan? Što se tiče ekonomske<br />
opravdanosti, postoje analize u kojima se tvrdi da<br />
je praktično održanje koncepta neutralnosti u suštini,<br />
mnogo skuplje od stupanja u NATO. 10 Međutim, ne<br />
postoji niti jedna analiza koja bi precizno uporedila<br />
ekonomske strane oba koncepta u Srbiji, i da bismo<br />
efektivno raspravljali o tome nužno je da se takva<br />
analiza napravi.<br />
Možemo izneti neke podatke vezane za analize<br />
učinjene za zemlje regiona. Preporuka NATO je<br />
(od samita u Pragu 2002. godine) da zemlje članice<br />
izdvajaju za odbranu najmanje 2 posto bruto društvenog<br />
proizvoda (BDP), a saglasno sa mogućnostima<br />
i ekonomskom situacijom zemlje. Što u praksi<br />
znači da će veća izdvajanja i doprinose Alijansi<br />
davati one zemlje koje su ekonomski stabilnije i<br />
jače, a ostale čak i manje od predviđenih 2 posto. 11<br />
Istina je da po ulasku u NATO rastu troškovi za<br />
odbranu. Ako konsultujemo podatke vezane za<br />
Mađarsku, Češku i Poljsku videćemo da su povećanja<br />
izdataka u prvi mah značajno veća nego ranije,<br />
ali procentualno ti izdaci su isti ili čak i niži udeo u<br />
domaćim rashodima (procentualno, a u odnosu na<br />
BDP). 12 U kalkulacijama domaćih protivnika NATO<br />
10 One se pre svega pozivaju na analize koje je sprovelo hrvatsko<br />
Ministarstva obrane iz 2007. godine, gde se kaže da bi u njihovom<br />
slučaju izdaci za modernizaciju vojske bili tri puta veći u slučaju<br />
neulaska u NATO. Vidi – Filip Ejdus, Jeftinije je ući u NATO,<br />
http://www.ccmr.bg.org/Analize/2826/Jeftinije+je+uci+u+NATO*.<br />
shtml, .Prikaz ekonomskog učinka hrvatskog članstva u NATO-u, u<br />
R.Vukadinović, opt.cit, str. 312-318.<br />
11 Mada u praksi samo nekoliko država ispunjava ovu preporuku,<br />
tako da ukupna izdvajanja uglavnom čine manje od 2% BDP. U<br />
proseku, zemlje koje su bile članice NATO troše oko 2,1% GDP<br />
na odbranu, dok nove zemlje članice troše u proseku oko 1,75%.<br />
Dok nisu ušle u NATO prosečno investiranje u odbranu je bilo oko<br />
1,7%. Vidi Denis Hadžovič, The Costs and Benefits of Bosnia and<br />
Herzegovina joining NATO alliance, Center for Security Studies –<br />
BH, Sarajevo, 2009, str 40.<br />
12 Denis Hadžović,opt.cit., str39.<br />
integracija, često se zaboravlja da su sve nove članice<br />
NATO beležile značajna uvećanja bruto društvenog<br />
proizvoda posle prijema u članstvo, što smo već<br />
ilustrovali primerima Rumunije i Bugarske.<br />
Jedna od ozbiljnijih kritika sa ekonomskog aspekta<br />
se odnosi upravo na usaglašavanje standarda<br />
oružja i ostale vojne opreme, odnosno da nove članice<br />
treba da ulože mnogo sredstava za novu opremu<br />
u skladu sa NATO standardima. Ali ovo usaglašavanje<br />
traje relativno kratko, i na duži rok je jeftinije,<br />
pošto članstvo rasterećuje samu zemlju od obaveze<br />
da ima razvijene odbrambene sposobnosti za svaki<br />
segment ponaosob. Ne treba zaboraviti da je Srbija<br />
još svojim pristupanjem u PzM, odnosno Prezentacionim<br />
dokumentom tražila i počela proces interoperabilnosti,<br />
tj. usaglašavanja svoje opreme sa NATO<br />
standardima, 13 tako da već u ovom trenutku veliki<br />
deo tehnike Vojske Srbije zadovoljava standarde<br />
NATO. U skladu sa time naša vojska će svakako i<br />
dalje svu novu opremu uzimati prema istim standardima,<br />
čime je dat odgovor na ovo pitanje.<br />
Dalje, u slučaju neulaska u NATO, ili zaostajanja<br />
u saradnji u okviru programa PzM, snage<br />
za odbranu od konvencionalnih napada bi morale<br />
biti daleko veće od sadašnjeg proračuna, kako bi<br />
samostalno pokrili sve segmente odbrane. Naravno,<br />
Republika Srbija je u Strategiji odbrane i Strategiji<br />
nacionalne bezbednosti definisala nove izazove<br />
bezbednosti koji spadaju u domen meke bezbednosti<br />
(low security issues) koji su „nepredvidivi,<br />
asimetrični i imaju transnacionalni karakter”<br />
– da li se bez članstva u NATO ili bar što veće<br />
saradnje u PzM Srbija može osigurati od ovih izazova?<br />
Vojna neutralnost na duži rok predstavlja<br />
prilično rizičan i skup poduhvat.<br />
Odnos Srbije i Rusije<br />
Način na koji se insistira na vojnoj neutralnosti<br />
od proglašenja nezavisnosti Kosova, a pogotovo<br />
od posete predsednika Medvedeva Republici Srbiji<br />
u oktobru 2009. godine navodi da razmislimo i o<br />
drugim motivima za zastoj u evroatlantskim integracijama,<br />
sem odbrane teritorijalnog integriteta<br />
i suvereniteta. Određene strukture se očigledno<br />
nadaju stvaranju nekog novog bloka, kojim bi bila<br />
i praktično uspostavljena multipolarnost u globalnim<br />
odnosima, i gde bi vojno neutralna Srbija<br />
igrala ulogu medijatora između Istoka i Zapada. S<br />
13 Vidi Republic of Serbia, Partnership for Peace – Presentation document,<br />
Beograd, 2007, str. 9-10.