Helsinška povelja 135-136, januar-februar 2010.
Helsinška povelja 135-136, januar-februar 2010.
Helsinška povelja 135-136, januar-februar 2010.
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
7<br />
helsinška <strong>povelja</strong><br />
<strong>januar</strong> – <strong>februar</strong> 2010<br />
Balkan i evropski izazovi<br />
promene. S obzirom na institucionalni okvir, u ovoj<br />
je zemlji teško voditi neku drugu politiku, a ne onu<br />
koja nacionalizmom i socijalnim davanjima nadomešćuje<br />
nepostojanje političke stabilnosti i legitimnosti<br />
uopšte. Ništa ne govori o prirodi sistema<br />
više od činjenice da se ne može doći do povećane<br />
saradnje i do rešavanja već okamenjenih problema<br />
ni u vreme velike krize. Svima je, manje-više, jasno<br />
da će ponovo biti potrebno da se neophodne odluke<br />
donesu izvan zemlje, ili bar uz pomoć i zalaganje<br />
spoljnih činilaca, bilo da je reč o susedima ili, što je<br />
bez sumnje neizbežno, Evropske unije i Sjedinjenih<br />
Država Amerike.<br />
U ovom je času jedino neizvesno da li će kriza i<br />
veoma teško postkrizno stanje podstaći vlade Makedonije<br />
i Grčke da se sporazumeju. Reč je o sporu za<br />
koga je teško precizno objasniti šta je tačno sporno,<br />
ali je obema zemljama u interesu da ga reše sada, jer<br />
obe vlade raspolažu dovoljnom legitimnošću i podrškom,<br />
a nema sumnje da bi obe imale značajnu korist<br />
od pozitivnog ishoda. U ovom času nije izvesno da<br />
postoji napredak, mada je Evropska unija odložila<br />
odluku o početku pregovora o članstvu sa Mekedonijom<br />
na samo šest meseci, vršeći tako pritisak<br />
na sukobljene strane da intenzivno rade na rešenju.<br />
Obema će biti potrebna značajna pomoć Evropske<br />
unije, a to bi trebalo da ih podstakne da vode računa<br />
o njenoj dobroj volji. Sa ekonomske tačke gledišta,<br />
Makedonija se suočava sa pogoršanjem socijalne<br />
situacije i problema ukoliko se privreda ne oporavi.<br />
U ovom času je teško videti odakle će to doći, ma<br />
da bi prijem u Atlantski savez i početak pregovora sa<br />
Evropskom unijom svakako pomogli.<br />
Verovatno je trenutno u najboljem položaju,<br />
Albanija. Uz Kosovo, to su dve zemlje koje će<br />
imati pozirivan privredni rast ove godine. Ovo je<br />
posledica dveju činjenica: stabilnog priliva doznaka<br />
iz inostranstva i multilateralnih investicija. Najveća<br />
neizvesnost je oko budućeg priliva doznaka.<br />
U prošlosti su one bile veoma stabilne, ali ovo<br />
nije obična kriza. No, Albanija je, kao i Crna Gora,<br />
uspela da održi investicije ne samo iz multileteralnih,<br />
već i privatnih izvora. Ukoliko se održi interesovanje<br />
za ulaganja u infrastrukturu, energiju<br />
i turizam, albanska bi privreda mogla da izađe iz<br />
krize relativno lako.<br />
Konačno, kosovska je privreda u velikoj meri<br />
zaštićena od privredne krize s obzirom na autarhičnost<br />
i oslanjanje na stabilne izvore finansiranja<br />
iz inostranstva. Politička će legitimnost i dalje<br />
najviše zavisiti od kvaliteta ljudi i partija na vlasti,<br />
a sve su indikacije da javnost nema neko naročito<br />
povoljno mišljenje o njima. Socijalna stabilnost,<br />
opet, ima uporište u sistemu odnosa koji se<br />
ne oslanjaju previše na državu. Imajući to u vidu,<br />
ne bi trebalo očekivati da će vlasti i javnost biti<br />
spremniji sada da čine ustupke u sporu sa Srbijom.<br />
Što, opet, ne utiče pozitivno ni na spremnost<br />
Srbije da normalizuje odnose sa Kosovom. Odluka<br />
Međunarodnog suda pravde bi mogla da doprinose<br />
toj normalizaciji, ako bude valjano formulisana.<br />
Ovi politički i socijalni problemi i teškoće u njihovom<br />
rešavanju imaće značajne posledice po postkrizni<br />
privredni razvoj. Ukoliko ne bude političke<br />
volje, legitimisane mandatom dobijenim na izborima,<br />
da se odlučno promene elementi ekonomske politike<br />
i sprovedu strukturne reforme, sasvim je moguće<br />
da će se na privredni oporavak čekati duže nego što<br />
je potrebno. Takodje, dalji napredak u regionalnim, i<br />
u odnosima sa Evropskom unijom će izostati ako ne<br />
bude spremnosti da se reše unutrašnji i međusobni<br />
politički problemi. Što se socijalnog stanja tiče, ono<br />
će biti rđavo zato što će se morati smanjivati potrošnja<br />
i vraćati dugovi.