SP, IV, 1 (6), 2011.pdf - Pobijeni.info

Povijesne okolnostivanja u inozemstvo i to tako štosu za svaki prijelaz državne granicegrađani SFRJ morali uplaćivatinovčani depozit koji je progresivnorastao pri svakom sljedećemprijelazu granice u istoj kalendarskojgodini. Iako rigorozne, ovemjere spriječile su financijski kolapsjugoslavenske federacije i stabiliziraledevizne rezerve zemljena razini koja je krajem 80-ihomogućila posljednjem jugoslavenskompremijeru Anti Markovićuda proglasi konvertibilnostjugoslavenskog dinara.Nakon što je 1986. SIV prepustilaBranku Mikuliću, pretposljednjempremijeru bivše države,povukla se u mirovinu i zbogzdravstvenih problema devedesetihmorala koristiti invalidskakolica. Preminula je od neobjavljenihuzroka 7. listopada 2010.u Zagrebu. Bit će zapamćena kaojedina žena na premijerskom položajuu nekoj od socijalističkihzemalja.Nekoliko pokušaja da se MilkaPlaninc, zbog sumnji o izravnomsudjelovanju u masovnim zločinimakoje su jugoslavenski partizanipočinili nad ratnim zarobljenicimai civilnim pučanstvom,dovede pred sud, nisu uspjeli.Svaki pokušaj podizanja optužniceprotiv Milke Planinc spriječilaje »nevidljiva ruka«.Tako je ovaj svijet zauvijek napustilajedna od najdragocjenijihsvjedokinja o komunističkim zločinimanad hrvatskim narodom,a da pritom nadležnim državnimslužbama nije dan iskaz o masovnimzločinima jugoslavenskih komunistanad ratnim zarobljenicimai civilnim pučanstvom.Naravno, ratni zločin ne zastarijeva,ali pred zakonom nisu sviisti. Slučaj preminule Milke Planincujedno je krunski dokaz takvojtvrdnji. AKO SU MOGLI, DALMATINCI NISU SLALI DJECU UKOMUNISTIČKI NAPAD NA ŠIROKI BRIJEGZagreb, 26. listopada 2010. (Ivica Radoš / Večernjilist) – Pred kraj rata, od studenoga 1944. do veljače1945., partizani su, prije konačnog napada naŠiroki Brijeg, proveli mobilizaciju po Dalmaciji. GodišteIvana Braje Todorića, najstarijeg Ivićeva sina,trebalo je unovačiti. Komunisti su htjeli da najstarijiIvićev sin bude primjer, a Ivić ga je pak htio maknutidalje od vojske. Želio je da najstariji sin izbjegnenapad na Široki Brijeg pod izlikom da je bolestan.»Godine 1945. ćaću su partizani odveli u Vinjaneda radi na nekom mostu. Pokojni je Brajo trebaou vojsku. Onda su partizani rekli: “Ivićev se Ivanskriva, ne želi na Široki Brijeg, a njegovo je godište ubunkeru.” Partizani su Braju pokupili i s njim na ŠirokiBrig, iako je bio kratkovidan. Ćaća im je rekaoda je Brajo bolestan i kratkovidan, nosi naočale i nijeza pušku. Ali, tko te pita. Oni su rekli da će ići i drugiako vide da ide Ivićev sin«, prisjeća se A. Odorčić.Pa ipak, otac je uspio najstarijeg sina maknuti odnapada na Široki Brijeg, poslan je u Bašku Vodu. Toje sredio partizan Miše čije je roditelje Ivić izbavio izzatvora.Mlađeg Ivićeva sina, Antu Todorića (oca danaspoznatog Ivice, op. a.), koji je rođen 1937., nije hvatalamobilizacija.Međutim, Ivan Ivić Todorić nije pred kraj ratauspio spasiti ustašu Karoglana koji je, zapravo, najzaslužnijiza spašavanje roditelja partizana Miše. Karoglannije dočekao milost komunista.Ovo je dio iz podlistka o obitelji Todorić objavljena uVečernjem listu. Naslov je redakcijski. S2011.1p12